Odluka američkog kongresa da odbije vladin plan pomoći financijskom sustavu i moguće posljedice te odluke ne samo SAD-a, nego i Europu i Hrvatsku, podijelile su domaće analitičare. Dio smatra da je kriza i u Hrvatskoj neminovna, drugi nisu skloni dramatiziranju i vjeruju da SAD neće dopustiti da se ponovi 1929. godina. Svi su, pak, složni oko jednoga – potpore Hrvatskoj narodnoj banci i mjerama koje je guverner Željko Rohatinski dosad poduzimao na jačanju stabilnosti bankarskog sustava. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević podsjeća kako je još prije pola godine predvidio krizu ogromnih razmjera. Mišljenja je da je američki Kongres zapravo dobro postupio kad nije dao zeleno svjetlo vladinom planu pomoći financijskog sektora.

Nagrada države
“Ni ja ne bih prihvatio da se privatni posao i preuzimanje rizika preko svake mjere nagrađuje državnom intervencijom, jer kakvu to onda poruku šaljemo budućim generacijama, osim da se uvijek mogu ponašati neodgovorno jer će to netko pokriti”, kritičan je Jakovčević. Umjesto financijske intervencije Jakovčević smatra da je potrebno napraviti instrumentarij kojim će se stabilizirati sustav, odnosno da regulatori trebaju razmotriti i korigirati zakonodavstvo. Za Hrvatsku je, dodaje, sreća što još nije razvijena, iako su i naši fond menadžeri skloni riziku. Ekonomist Ante Babić kaže kako nije pesimistički nastrojen jer, pojašnjava, radi se o krizi tek dijela financijskog sustava u američkoj privredi koja je zdrava. Podsjeća i da je dolar zadnjih 2 i pol godine za 50 posto slabiji prema euru, što znači i da je za toliko europsko gospodarstvo izgubilo na konkurentnosti, a američko dobilo. Kriza je pri tom zahvatila samo onaj dio bankarstva koji nije u SAD-u imao obvezu osiguranja rizika. “Panika koja se stvara u nas je nepotrebna”, tvrdi Babić i ukazuje na obvezne rezerve kojim raspolaže HNB, a što guverneru Rohatinskom omogućuje intervenciju u bilo kojem trenutku, posebice u okolnostima u kojima mu inflacija više neće biti toliko u fokusu. Babić procjenjuje da će se ona već do kraja godine spustiti na 5 posto ili čak i ispod toga, a u idućoj godini očekuje i znatno manju razinu. Sve to omogućit će guverneru da u slučaju potrebe angažira sredstva na povećanju likvidnosti sustava, iako Babić vjeruje da jakog uporišta za ta očekivanja zapravo nema, no ne isključuje posve mogućnost da se kriza kroz određeno vrijeme ne prelije na europsko tržište, što bi se onda posljedično osjetilo u Hrvatskoj. Alen Kovač, makroekonomski analitičar iz Erste banke također nije sklon panici i dramatiziranju. “Hrvatske banke nisu izložene u kontekstu krize koja se pojavila u SAD-u u smislu mogućih gubitaka, a poslovanje našeg financijskog sustava je stabilno, rezultati koje se ostvaruje u njemu su dobri, stope povrata kredita u bankama su dobre i doista nema razloga za prelijevanje psihoze”, zaključuje Kovač.

Prvi hrvatski guverner Ante Čičin Šain još ne vjeruje da se Kongres SAD-a mogao tako neodgovorno ponašati, jer tvrdi intervencija je neminovna, a samo se radi o tome hoće li to biti prije ili kasnije. “Što se kasnije dogodi, znači samo da će se morati izdvojiti više novca, a postići će se slabiji efekt”, kaže Čičin Šain. Po njemu, teško da kriza u SAD ne dohvati i Hrvatsku, ali je ona kraju tog lanca, a osim toga u Hrvatskoj i nema značajnijih ulaganja niti su pogođene banke izravno ili neizravno prisutne na hrvatskom tržištu. Ključno je po njemu i da svi učine maksimum da se ne stvara panika, iako ne treba imati ni iluzije da postoji recept da se prođe bez ogrebotina. Aktutalna kriza, kaže Čičin Šain, otvara potrebe da se banke rekapitaliziraju, neizbježno će se morati pooštriti uvjeti kreditiranja, a sigurno će se i zbog krize smanjiti potražnja za našim robama i destinacijama. “Kriza će se stišati, iako će razdoblje oporavka potrajati izvijesno vrijeme, a sigurniji sam da se radi prije o nekoliko godina negoli mjeseci. No, do tada će se podosta promijeniti na institucionalnom planu, u smislu uloga središnjih banaka i nadzornih institucija. Ne vjerujem da možemo govoriti o okretu prema socijalizmu, vjerujem da će svijet ostati u tržišnoj ekonomiji, ali će financijski sustav ubuduće djelovati drugačije”, ističe Čičin Šain, koji predviđa i kako će gubitak američkog kredibliteta i gomilanje deficita u državnom proračunu neizbiježno na duže staze slabiti dolara, što će se odraziti na funkcioniranje međunarodnog monetarnog sustava, no još je, dodaje, teško predviđati kako će on ubuduće izgledati, jer pitanje je ponajprije i kako će se postaviti Kina i Japan.

Suzdržanost u potrošnji
Hrvatske vlasti zasad prate politiku europske središnje banke i u principu u samom tečaju nemaju manevarskog prostora, zaključuje Čičin Šain. Analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić ističe kako je u cijelom slučaju previše otvorenih pitanja da bi se dale relevantne procjene budućih kretanjam, no ključno je koliki će biti gubiti u financijskoj industriji SAD-a, i koliko će država izdvojiti za sanaciju, a te se procjene kreću od jednu do tri tisuće milijardi USD. Kod ulagača će se stvoriti averzija prema ulaganjima, što znači da ne treba puno računati na inozemni impuls našem tržištu koji je dosad bio prisutan. “Tek sada se vidi koliko je važna uloga HNB-a i toga što je na vrijeme, prije krize, počela uvoditi reda među bankama u Hrvatskoj”, kaže Ekonomist Mladen Vedriš. Smatra da će se kriza nastaviti osjećati na tržištu kapitala, na kojemu će se pokazati i svojevrsnim čistilištem za dionice, odnosno da će se “tek sada vidjeti koje dionice imaju fundamente, jer one će ostati stabilne, dok će se druge još dugo oporavljati do razina na kojima su bile prije krize. Ono što u ovoj situaciji HNB i Vlada trebaju raditi jest nastaviti pratiti inflacijska kretanja i obuzdavati je na razini ispod 6 ili i 5 posto, no treba i istodobno voditi proaktivnu politiku i poticati gospodarstvo da prepoznaje nove niše, jer kriza je za nekoga i šansa.

HUP i sindikati

Đuro Popijač
Financijska kriza u svijetu i Europi u prvom će se redu odraziti na hrvatske izvoznike koji više neće moći na inozemnom tržištu plasirati svoje proizvode, kaže Đuro Popijač, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Ivan Paradžik
S njim se slaže i Ivan Paradžik, predsjednik Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika, koji kaže kako u ovim vremenima globalne ekonomije rizik od prelijevanja financijske krize na Hrvatsku i te kako postoji.

Goran Bakula
Prema Goranu Bakuli, ekonomskom analitičaru Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), veće rate kredita utjecat će na smanjenje potrošnje, a samim tim pogodit će domaće gospodarstvenike.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Sanja Crnković Pozaić
Sanja Crnković Pozaić, direktorice Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, smatra da situacija na svjetskim tržištima kapitala, pak, ne donosi dobre vijesti radnicima, kako u SAD-u, tako ni kod nas.