Početkom rujna htjeli smo saznati trebamo li uz pogoršanje vremenskih uvjeta očekivati i ono kreditno pa smo proveli anketu među najvećim domaćim bankama.

Na eksplicitno pitanje: “Hoće li vaša banka podizati kamatne stope?”, pitijski odgovori. Očišćeni od viška diplomacije svi su odgovori glasili – pratimo situaciju (inflaciju, međunarodno okruženje) i sve su opcije otvorene. Doduše, svi osim Zagrebačke i Splitske banke koje – nisu odgovorile. I onda je krajem prošlog tjedna u dnevnim novinama osvanula crtica: Zaba i Splitska su u tišini, od 1. rujna, otvorile sezonu podizanja kamata na kredite. Dakle, kada su se oglušile na naše upite, više kamate već su tjedan dana bile na snazi. Iz Zabe (naknadno) poručuju da se više kamate odnose na nove kredite za aute, a korisnicima prije ugovorenih kredita rate ostaju iste. Ipak je riječ o promjeni kamatnih stopa… Otkud najednom problemi u komunikaciji ako obavijesti o porastu štednje, novim proizvodima i poslovnicama uredno stižu za objavu s naznakom – odmah? Domaći stručnjaci ističu da banke mogu povećavati proftitabilnost i bez dizanja kamata. Ako to ipak učine, onda sebi čine medvjeđu uslugu jer je upitno mogu li prezaduženi građani vraćati više rate kredita. Europske matice traže i dalje natprosječno visoke zarade, više od onih u eurozoni. Nakon propasti Lehman Brothersa tek treba otkriti razmjere izloženosti europskih banaka i veličinu rupe koju će trebati pokrpati. Pred domaćim bankama je svojevrstan ‘Sofijin izbor’; gospodo bankari, što ćete izabrati?