Unatoč uvriježenom mišljenju kako su inozemni izvori kapitala drastično jeftiniji od domaćih zbog čega iz godine u godinu buja vanjski dug, ključni razlog inozaduživanju su neadekvatni domaći depoziti ili njihov prespori rast, a čak 52 posto svih banaka prekomjeran rast kredita ne vidi kao prijetnju financijskom sustavu. Dio je to od podataka koje su banke otkrile u anketi Hrvatske narodne banke provedene da bi se vidjelo kako banke “dišu” po nekim pitanjima koje uobičajeni izvještaji središnjoj banci ne pokrivaju. Koliko su zaista mjere HNB-a usmjerene obuzdavanju rasta kredita pogođene “u sridu” dovoljno govori podatak da 17 anketiranih banaka, njih čak 52 posto, ne vidi godišnju stopu rasta kredita veću od 20 posto opasnom za stabilnost hrvatskog financijskog sustava.

Kako napominju autori ankete, stavovi banaka o kreditnom rastu znatno se razlikuju ovisno o tome je li riječ o većim ili manjim bankama. Makroekonomist Erste banke Alen Kovač diplomatski kaže da “u kontekstu razvoja financijskog sustava i približavanju EU razina rasta kredita od 20 posto godišnje ne može se činiti pretjerana, ali ipak zadržavanje takvih očekivanja u dužem roku uz razmjerno visoku razinu zaduženosti nije izgledno”. Jedan od svakako najzanimljivijih odgovora jest da većina banaka smatra da su domaći depoziti neprikladni te se zato zadužuje u inozemstvu. Njih 15 od ukupno 33 banke (koje zajedno drže 94 posto ukupnog tržišta) tvrdi da je ročnost depozita neprikladna, odnosno da im je teško uskladiti odobravanje (primjerice) dugoročnih stambenih kredita na 30-ak godina iz depozita oročenih na daleko kraći rok. Trinaest banaka također smatra da prespori rast domaće štednje ne ide ukorak s rastom kredita. Jedna manja banka otvoreno je kazala da se zadužuje u inozemstvu jer “matica ima viškove koje želi profitabilno investirati”. Kovač smatra da su nedostatak domaćih izvora financiranja banke nadomještale povećanim zaduživanjem u inozemstvu. “U tom kontekstu ročna struktura tih izvora omogućila je ponudu kredita s dužim rokovima otplate. Međutim, zbog porasta razine kamatnih stopa na međunarodnim tržištima i regulatornog opterećenja takvo financiranje postalo je neisplativo”, kazao je Kovač, dodavši da su se zato banke prošle godine jače usmjerile na domaće izvore, dok su eventualni manjak nadomjestile stranim, ali je zbog veće isplativosti prevladalo financiranje putem povećanja kapitala. Iako je anketa provedena još 2007., banke su otkrile što na tržištu očekuju u ovoj i sljedećoj godini. Tako 59 posto anketiranih institucija, koje drže dvije trećine ukupne aktive, do kraja 2009. očekuje povećanje svog tržišnog udjela i žešći marketinški rat kako za klijente, tako i za njihove depozite. U 2009. oko 85 posto banaka očekuje nastavak samostalnog poslovanja, dok 24 posto srednjih predviđa kako će se spojiti nekom domaćom institucijom. Da je konsolidacija tržišta daleko od završene govori podatak prema kojem gotovo petina malih banaka 2009. vidi kao godinu u kojoj će ih preuzeti neka strana banka, a isto očekuje četiri posto njih iz grupe velikih banaka. S tim u skladu 55 posto banaka ili 75 posto tržišta smatra da je i sadašnja brojka od trideset i tri banke prevelika.Prema odgovorima o predviđanjima poslovanja u ovoj i sljedećoj godini, u anketi se zaključuje kako gotovo sve najveće i neke srednje banke i dalje smatraju korporativni sektor i sektor stanovništva jednako važnim. Dio srednjih i većina malih banaka pak tradicionalno je usmjeren na jedan ili drugi sektor, no banke su već tada najavile okretanje stanovništvu zbog toga što su im mjere HNB-a srušile profitabilnost.

Sažetak

Inozemni izvori
Zbog bolje ročne strukture banke su se odlučivale za odlazak van po kapital.
Rast kredita
Većina bankara ne smatra da je prebrzi rast kredita opasan za financijski sustav.
Inozemna zaduženost
Bankari uglavnom su suglasni da tadašnja stopa rasta inozemnog duga od deset posto nije bila zabrinjavajuća
Tržišni udio
Povećanje tržišnog udjela do kraja iduće godine očekuje većina anketiranih banaka.
Konsolidacija
U 2009. godini zbog daljnje konsolidacije dio bankara očekuje spajanje s nekom domaćom bankom, manji dio velikih banaka prognozira i strano preuzimanje.