Nakon što su nestale tri vodeće investicijske banke i aranžeri obveznica – Bear Stearns, Lehman Brothers i Merrill Lynch – mogućnosti da korporacije lako izdaju obveznice i tako prikupe novac potreban za poslovanje su, barem u kratkom roku, ozbiljno smanjene.

Ulagači kažu da je likvidnost nestala s tržišta Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Bankari, pak, vjeruju da bi se situacija mogla i stabilizirati dovoljno da nebankovne institucije ponovno počnu izdavati obveznice, no za banke će uvjeti dugoročno ostati nepovoljni, piše “Financial Times”. Tako su se britanski maloprodajni lanac Tesco i nizozemski telekom KPN našli u problemima jer su željeli refinancirati svoja dugovanja. Nova kriza na tržištu došla je u nezgodnom trenutku kada obično zbog završetka ljetne sezone izdavanje obveznica ojača zbog čega su se kompanije poput Tesca i KPN-a našle u problemima. Naime, nakon propasti spomenutih triju investicijskih banaka, od velikih igrača ostali su samo Morgan Stanley i Goldman Sachs. A i te bi banke, s obzirom na sadašnju situaciju, mogle malo teže pristupiti aranžiranju novih izdanja. Za samo tržište posebno je zabrinjavajući rast pritiska na tek nekolicinu preostalih financijskih institucija na koje se računa da će iznijeti i dio tereta spašavanja onih koje su propale. Analitičari tako revidiraju svoje procjene za izdavanje obveznica do kraja godine. U CreditSightsu su, primjerice, donedavno predviđali da će korporacije do kraja izdati još 200 mlrd. dolara novih obveznica što bi ukupan godišnji iznos povisilo na rekordnih 700 mlrd. No taj se iznos sada čini nedostižnim. Slabi rezultati koje bilježe nedavna nova izdanja obveznica, čak i usprkos njihovih prodaji na tržištu uz izdašne premije, također će smanjiti apetite ulagača. Većina bankara se slaže da će se banke i dalje mučiti s pribavljanjem svježeg novca, a teškoćama na tržištu pridonijet će i rast troškova kod izdavanja obveznica. Prema pisanju vodećih svjetskih medija tzv. spreadovi su porasli na razine koje karakteriziraju krizna vremena. Zbog toga bi se i hrvatski izdavači, poput Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je nedavno najavila izdanje obveznica od 300 mil. eura, mogli naći u problemima. Sadašnja situacija na tržištu ne dozvoljava ozbiljnije prognoze kada bi moglo doći do poboljšanja.