Usprkos mjerama središnje banke koje rast plasmana najviše ograničavaju malim bankama i zato izazivaju najviše protesta, statistika je neumoljiva: na kraju 2007. male i srednje banke povećale su tržišni udio na štetu najvećih. Četiri srednje banke, Hrvatska poštanska banka, OTP banka, Slavonska i Volksbanka, otele su velikima gotovo cijeli postotni bod tržišta, dok su dvadeset i tri male banke pak svoj tržišni udio povećale za trećinu postotka.

Nejednake pozicije
Iako među najglasnijima kad su mjere uvođene, prvi čovjek Hrvatske udruge banaka, strukovne lobističke udruge, podatke iz Biltena HNB-a nije želio komentirati “jer ih HUB nije službeno analizirao”. Za komentare nije bila raspoložena ni većina predstavnika manjih banaka koje smo kontaktirali. Do zaključenja lista odgovor nismo dobili ni iz HNB-a, zauzetog predstavljanjem nove bankarske legislative Saboru. Ipak, predsjednik Uprave Banca Poplare, druge najbrže rastuće banke u Hrvatskoj, oštro je kazao kako “male banke nemaju jednak položaj u tržišnom takmičenju zbog različite početne osnovice za računanje mogućnosti rasta kredita i linearnog karaktera mjera, odnosno nejednakog tretmana svih banaka”. Dodao je da “podatak o porastu udjela malih i srednjih banaka u ukupnoj aktivi nije pravi pokazatelj o utjecaju mjere HNB-a na male banke”. Gazivoda ističe da je pravi pokazatelj stanja na tržištu činjenica što je ukupna aktiva šest velikih banka porasla za 28,4 milijarde kuna, dok je ukupna aktiva malih banka rasla za svega 4,4 milijarde kuna. Impresivan ovogodišnji rast aktive Banca Popolare od 11,83 posto na 1,68 milijardi kuna Gazivoda tumači kombinacijom kredita pravnim osobama i građanstvu u okviru dopuštenog limita, kao i plasmanima tvrtkama koji nisu ograničeni mjerom HNB-a. Tako se, primjerice, znatno izmijenila struktura kredita: do prije dvije godine većina kredita (99 posto) bila je namijenjena stanovništvu, a pozadina prošlogodišnjeg rasta aktive posljedica je što je 22 posto ukupnih kredita umjesto stanovništvu banka plasirala korporativnom sektoru. Igor Čičak, predsjednik Uprave Vaba banke koja je ove godine porasla 0,72 posto na 1,2 milijarde kuna, kaže da su u proteklom razdoblju velike banke u većini slučajeva rasle manje nego je dopušteno mjerama HNB-a, dok su neke čak zabilježile pad aktive.

Balans plasmana
“S druge strane male banke su iskoristile sve mogućnosti koje su mogle te rasle u okvirima maksimalno dopuštenih postotaka”, kaže Čičak. Na pitanje na čemu Vaba temelji rast, Čičak odgovara izbalansiranim plasmanima i porastom depozita. “Šezdeset posto svih plasmana je na strani pravnih osoba, a 40 posto na strani poslovanja s građanstvom. Rast aktive posljedica je rasta štednje građana u ovoj godini od 38 posto, povećanja broja poslovnih klijenata, širenja mreže poslovnica te uvođenja novih proizvoda”, zaključuje Čičak.