Unatoč ponekim, doduše sve tišim, stavovima kako je loše što je više od devedeset posto domaćeg bankovnog sustava u rukama stranaca, analitičari Standard&Poor’sa suprotnog su mišljenja. Smatraju da hrvatske banke itekako profitiraju od činjenice da su u stranim rukama iako čitav sustav i dalje nosi natprosječan rizik, stoji u nedavno objavljenoj analizi pod nazivom “Analiza rizika bankovne industrije: Visok udio stranog vlasništva pozitivno podržava hrvatske banke umanjujući rizik brze kreditne ekspanzije”. “Hrvatske banke profitiraju zbog potpore stranih strateških investitora”, napisala je analitičarka Francesca Sacchi iz milanskog sjedišta S&P-a. Na cjelokupni bankarski sustav također povoljno utječe dobro razvijen maloprodajni biznis, ponajviše zahvaljujući porastu blagostanja i zdravom ekonomskom razvoju uz čvrst nadzor i regulaciju koju provodi središnja banka.

Napredan sektor
Za procjenu rizika bankovnog sektora Standard&Poor’sovi analitičari koriste se svojim pokazateljem BICRA (Banking Industry Country Risk Assessment) prema kojem je hrvatski bankovni sektor jedan od najnaprednijih na Balkanu, na šestom od deset mjesta. Slično ocjeni o razvijenosti dobili su i bankovni sustavi u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Litvi, Peruu, Indiji i Tajlandu. Najznačajni pozitivni utjecaj stranog vlasništva u bankarstvu odnosi se na prijenos znanja i tehnologije, uvođenje novih proizvoda i usluga, strože upravljanje rizikom, kao i doprinos financiranju i kapitalu. “Očekujemo kako će strani strateški investitori s dobrim rejtinzima pružiti adekvatnu potporu hrvatskim podružnicama u slučaju bilo kakve vrste privremenih operativnih ili problema s likvidnošću”, kaže Sacchi. U svojem osvrtu na domaće bankovne institucije ta analitičarka ponavlja ista upozorenja koja se mogu čuti od Hrvatske narodne banke. “Brzi rast kredita ponajviše zahvaljujući posuđivanju od matičnih banaka u inozemstvu potkopao je kredibilitet cjelokupnog sustava. Iako je zahvaljujući mjerama HNB-a prosječan godišnji rast kreditne aktivnosti od 20-ak posto u protekle četiri godine čak i niži nego u nekim zemljama središnje i istočne Europe, nije poznato mogu li korporativni sektor i građani u potpunosti vratiti svoja dugovanja jer njihova mogućnost otplate nije provjerena kroz čitavi ekonomski ciklus (eventualno pogoršanje gospodarske aktivnosti, op. a.)”, stoji u ocjeni. Sacchi upozorava da velik udio posuđenih sredstava u stranim valutama dodatno otežava kreditnu kvalitetu sektora. Dodaje da je u srednjem roku vrijednost aktive (plasmana) ranjiva na pogoršanje makroekonomskih uvjeta, lošije rezultate od turizma, nepovoljna tečajna kretanja i promjene inozemnih kamatnih stopa.

Harmonizacija zakona
Ipak, dobar razvoj domaćeg bankovnog sektora podupiru dobri izgledi za gospodarski rast u Hrvatskoj, diverzifikacija gospodarstva, rastuća direktna inozemna ulaganja, kao i ekonomske i političke reforme kao preduvjet ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije. No ne samo to. Hrvatska u okviru harmonizacije zakonodavstva s europskim izjednačava svoju bankovnu regulativu s onom važećom u EU, što bi dodatno trebalo postrožiti prudencijalne mjere nadzora, pospješiti upravljanje rizikom, povećati transparentnost sustava i u konačnici dodatno doprinijeti stabilnosti bankovnog sektora, zaključak je analize. Prema podacima HNB-a, strani su vlasnici domaćih banaka bez problema prihvatili povećan rizik poslovanja u Hrvatskoj, i to ponajviše zahvaljujući visokim prinosima, višim od prosjeka eurozone otkuda su mahom matične banke. Tako su u drugom tromjesečju ove godine zaradile 34 posto više nego u istom razdoblju lani, ukupno 3,35 milijardi kuna. Inače, Standard&Poor’s je dio McGraw-Hilla, jedne od najvećih svjetskih kompanija koja pruža informacije s financijskih tržišta, a ponajviše je poznata po davanju kreditnih rejtinga, indeksa, procjene rizika i informacije potencijalnim ulagačima o rizicima investicijskih projekata.

Hypo i Slavonska banka uvećali depozite

Depoziti stanovništva Hypo Alpe-Adria-Bank u prvih osam mjeseci ove godine bilježe porast od 18 posto i ukupno iznose 5,5 milijardi kuna. U strukturi dominiraju devizni depoziti u eurima sa 80 posto, ali je primjetan i trend porasta kunskih depozita. Po ročnosti najzastupljeniji su dugoročni devizni depoziti koji predstavljaju 60 posto svih oročenih depozita. Slavonska banka bilježi porast od 7 posto, odnosno u prvih osam mjeseci ove godine depoziti stanovništva iznose 2,5 milijardi kuna. Unutar portfelja 60 posto ukupnih depozita su devizni depoziti u eurima, ali se primjećuje i rast depozita u kunama te oročenjima kuna uz valutnu klauzulu. Takav pozitivan trend u obje banke predstavlja rezultat dugoročnih planova te kreiranja široke palete štednih proizvoda usmjerenih prema klijentima, od onih najmlađih (Hypo Limača) do rentne štednje u kojoj se kamata isplaćuje kako klijentu najviše odgovara.