Niti nakon sučeljavanja čelnika Actavisa i Plive (PLVA-R-A) situacija oko preuzimanja potonje nije postala ništa jasnija, a nepromijenjen stav predsjednika Uprave Željka Čovića donekle je, čini se, pokolebao investitore, potaknuvši blagu korekciju kojom su dionice jučer zabilježile pad cijene od 1,3 posto, zaključivši trgovinu s minimalnih 550 kuna. Pritom obujam trgovine (8,2 milijuna kuna prometa) nije iskakao iz uobičajenih okvira, a negativno intonirana trgovina vjerojatno je posljedica neodlučnosti investitorima, kojima isticanje socijalnih i društvenih aspekata predloženog preuzimanja nije doista nimalo pomoglo. Jer alokacija proizvodnje u ili izvan Hrvatske, smanjenje ili povećanje broja zaposlenih i slične dileme ne igraju značajnu ulogu u ovoj jednadžbi, barem kada se stvari gledaju iz perspektive (većine) privatnih dioničara Plive. Ono što je bitno da Actavis nudi, prema preliminarnoj ponudi, 570 kuna (a realno je za očekivati i zaslađenu ponudu), dok Pliva tvrdi kako ta brojka ne odražava stvarno stanje. Međutim, Uprava za sada ne nudi ništa konkretno osim priče o svijetlim perspektivama koje bi aktualna Uprava trebala oživjeti. Zbog čega se cijela priča zapravo svodi na pitanje «Čović ili Actavisfl, a s obzirom na brojne zamjerke (institucionalnih) investitora (uglavnom na račun strateških zaokreta), to za Upravu definitivno nije željeni smjer, iako je očito da garnitura na čelu najveće hrvatske farmaceutske kompanije uživa nekakav kredit kod domaćih ulagača.

Spomenuti bi promet u uobičajenoj trgovini Plivi bio sasvim dovoljan za status najlikvidnije domaće dionice, no jučer ju je pretekao – Jadroplov (JDPL-R-A), uknjiživši gotovo 50 milijuna kuna prometa (volumen od 248,5 tisuća dionica). Iako za sada nema pouzdanih informacija o razlozima tako dramatičnog rasta prometa, već i letimičnim pogledom na vlasničku strukturu brodara nameće se zaključak kako je iz igre izašao grčki brodovlasnik Villy Panajotides, odnosno, liberijska tvrtka Fiama Holdings, koja je držala oko 15,8 posto vlasničkog udjela, odustavši prethodno od natječaja za privatizaciju Jadroplova. Budući je isti propao (jer Tankerska plovidba nije ispunila uvjete Hrvatskog fonda za privatizaciju), cijena se još krajem protekloga tjedna spustila ispod 300 kuna, a zatim početkom ovoga i na 260 kuna. Što je možda bio motiv za prodaju dionica, makar jučerašnji podaci ukazuju i na paničnu reakcija prodavatelja. Jer zaključnom je cijenom od 270 kuna ostvaren dnevni rast od 1,9 posto, no zato je prosječna cijena bila gotovo identična dnevnom minimumu od – 200 kuna. Iako grčki poduzetnik definitivno ima dovoljno prostora za manevar, budući je dionice stekao u trenutku kada se njihova cijena kretala oko 45 kuna, a prodaja tako velikog paketa dionica (u vrijeme neizvjesnosti za Jadroplov) obično iziskuje odgovarajući diskont, valja napomenuti kako je donja granica jučerašnjeg fluktuacijskog raspona zadnji puta bila aktualna još krajem 2004. godine. Stoga se s pravom valja zapitati zbog čega je prodavatelj pristao na toliki diskont? I naravno, tko je kupac?

Adris ponovno na meti optimista

Nakon kraće pauze, optimisti su u slučaju povlaštenih dionica Adris grupe (ADRS-P-A) ponovo osvojili razinu od 3.300 kuna, s kojom je i zaključena jučerašnja trgovina (ujedno i najviša cijena dana), odnosno, ostvaren dnevni rast od 1,5 posto, koji je također pridonio odlično rezultatu CROBEX indeksa, odnosno, skoku od čak 2,2 posto, čime je postavljen novi all-time-high (2.382 boda).