Koliko je utjecaj prirodnih katastrofa na financijska kretanja u svijetu nabolje je ovih dana pokazao uragan Gustav zbog kojega se cijena nafte spustila na najniže razine od travnja ove godine.

U proteklih godinu svjedoci smo kolapsa tržišta drugorazrednih hipoteka u Americi što je prouzročilo enormne gubitke financijskim institucijama, kreditne krize koja svojim djelovanjem utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo, pada cijena dionica zbog čega se investitori povlače i bježe u sigurnija utočišta, loše situacije na financijskim tržištima gdje se svakodnevno zatvaraju banke. I naravno, svi ovi kolapsi i krize kao posljedicu imaju milijarde dolara izgubljenog novca. No, čovjekovoj egzistenciji, onoj financijskoj, ali i životnoj, svakoga dana počela je prijetiti “majka priroda”. Svojom nepažnjom i zagađivanjem prirode još od industrijske revolucije, čije posljedice i dan-danas osjećamo, čovjek je vjerojatno stvorio dugoročno najmoćnijeg neprijatelja. Cijene dionica i financijsko tržiše će se kad-tad oporaviti jer čovjek svojim djelovanjem izravno utječe na razvoj i smjer novca, no kada priroda udari, čovjek u tom slučaju nema nikakvu kontrolu. U posljednjih dvadeset godina izrađena su mnoga istraživanja o čovjekovom utjecaju na prirodu, ali u zadnjih nekoliko godina počele su se izrađivati stručne studije kolika je zapravo cijena svake prirodne karastrofe. Naime, iako je u proteklih dvadeset godina zabilježena niska aktivnost uragana i tropskih oluja na Atlantiku, u 2004. i 2005. godini uragani i oluje su prouzročili više od 150 milijardi dolara štete. Isto tako, u proteklih 106 godina, koliko se prate podaci razornih oluja, procjene su pokazale da prosječna godišnja vrijednost štete u Sjedinjenim Američkim Državama, prema sadašnjim cijenama i tečaju dolara, iznosi oko 10 milijardi dolara. Samo je Velika oluja Miamija (Great Miami storm) iz 1926. godine prouzročila između 140 i 157 milijardi dolara ukupne štete.

Uragan Gustav
No nije samo Amerika žrtva prirodnih katastrofa, nego i ostatak svijeta trpi velike posljedice štetnog učinka na prirodu. Naime, među većim katastrofama izdvaja se potres koji je pogodio Pakistan 8. listopada 2005. godine (7,6 stupnjeva po Richteru) kada je poginulo više od 40.000 ljudi. No, najstravičnija katastrofa koja je u novojoj povijesti čovječanstva pogodila neko područje zasigurno je potres jakosti 9,3 po Richteru koji je krajem 2004. godine prouzročio cunami koji je pogodio Indoneziju i svojom razornošću šokirao svijet. Iako mnogi analitičari tvrde kako je još prerano utvrđivati kolika je bila konačna šteta, procjenjuje se kako će ona biti mnogo viša od 150 milijardi dolara koliko je prouzročio potres Kobe iz 1965. godine. Najnovija opasnost zove se uragan Gustav, koji bi, prema podacima kompanija koje su specijalizirane za procjenu posljedica prirodnih katastrofa, mogao prouzročiti štetu višu od 10 milijardi dolara nakon što je udario u američkoj saveznoj državi Louisiani. Iako je prilikom približavanja američkoj obali oslabio, Gustav bi prema tim procjenama i po prouzročenim štetama mogao postati četvrta najrazornija oluja na području SAD-a. Naime, snaga uragana Gustav se smanjila na 2. kategoriju prilikom dolaska na kopno, odnosno jugozapadno od New Orleansa koji je bio potpuno evakuiran. Prilikom približavanja kopnu, vjetrovi uragana Gustav puhali su 177 kilometara na sat, ali su se tijekom dana smanjili na 128 kilometara na sat, a daljnjim smanjenjem snaga Gustav je postao tropska oluja te sve manja opasnost.Kada se spominje razornost uragana, svakako treba spomenuti Katrinu koja je pogodila američku obalu prije tri godine, kada je poginulo više od 1000 ljudi. Osiguravajuće kuće su zbog velike razornosti uragana svojim osiguranicima isplatile oko 30 milijardi dolara, dok je ukupna šteta mnogo veća, ali po procjenama analitičara neće prijeći količinu štete koju je prouzročio Kobe. Iako je početak drugog milenija obilježen prirodnim katastrofama razorne moći, ni na kraju 20. stoljeća nije bilo mnogo drugačije. Naime, potres koji je pogodio Japan početkom 1995. godine prouzročio je štetu od 131,5 milijarde dolara, dok je druga “najskuplja” katastrofa tog stoljeća bila poplava koja je 1991. godine pogodila Rusiju i prouzročila 60 milijardi dolara štete. Što se tiče prirodnih katastrofa na europskom kontinentu, najveću štetu je prouzročio potres koji je pogodio Italiju krajem 1980. godine, a ukupna šteta koju je prouzročio iznosila je 20 milijardi dolara.

Zasigurno najveće financijske gubitke bilježe osiguravajuće kuće koje se prema posljednjim podacima povlače iz područja visokog rizika poslovanja, kao što su Meksički zaljev i Istočna obala. Visina štete koju je napravio uragan Gustav na kopnu kreće se između tri i sedam milijardi dolara, dok se šteta na naftnim postrojenjima procjenjuje između jedne i tri milijarde dolara, pokazuju procjene kalifornijske tvtke Risk Management Solutions (RMS), što je znatno manje od štete koju je 2005. godine prouzročio uragan Katrina. Naime, uragan Gustav je prvi test za osiguravateljnu industriju od 2005. godine u nastojanju da znatno smanje gubitke u regijama koje često zahvaćaju prirodne katastrofe. Osiguravateljne kuće poput Alistatea i State Farm Mutual Automobile Insurance samo su neki od osiguravatelja koji su odbili nove osiguranike u državama uzduž Meksičkog zaljeva i Istočne obale nakon što su uragani Katrina, Rita i Wilma prouzročili 61,9 milijardi dolara štete za osiguranje, dok je ukupna šteta spomenutih uragana iznosila visokih 111,6 milijardi dolara.

Milijarde dolara
Osiguravajuće kompanije koje osiguravaju naftne platforme u Meksičkom zaljevu pridružile su se tvrtkama u prodaji nekretnina na kopnu kako bi smanjile gubitke. American International Group, Financial Services i Liberty Mutual samo su neki od osiguravatelja koji su peterostruko podignuli cijene, nakom što su štete prouzročene Katrinom i Ritom prouzročilo 8 milijardi dolara potraživanja. No, važno je istaknuti kako svi navedeni podaci gubitaka osiguravajućih kuća nisu dovoljno točni jer u njih nisu ubrojene štete na neosiguranim nekretninama ili štete koje ne pokrivaju police osiguranja. No, ipak Gustav nije katastrofa poput Katrine, dok će učinak ove oluje bit šteta u jednoznamenkastim milijardama dolara, s obzirom na desetke milijardi dolara štete koju je prouzročila Katrina, ističu stručnjaci. Neki od njih kažu kako će gubici od osiguranja iznositi između šest i 10 milijardi dolara, ali prvenstveno na području New Orleansa i okolnih mjesta, dok ti podaci ne uključuju štetu na moru. No procjena bostonske tvrtke AIR Woldwide kaže kako će šteta na kopnu iznositi oko 3 milijarde dolara, s rasponom između 2 i 4,5 milijarde dolara. Čak i ako se uzme najniža procjena AIR-a, uragan Gustav bi ušao u rang 12 “najskupljih” američkih uragana po šteti učinjenoj na kopnu. No ako Gustav dosegne najviše procjene Eqecata od 10 milijardi dolara po šteti na kopnu, jedino bi bio slabiji od Katrine, Wilme i Andrewa. Primjerice, šteta koju je na kopnu prouzročio Andrew, kada je pogodio države Floridu i Louisianu 1992. godine, iznosila je 15,5 milijardi dolara, pokazuju podaci ureda za osiguravajuće usluge, dok je prema mnogim istraživanjima ukupna šteta Andrewa iznosila više od 57 milijardi dolara. No bez obzira na razno razne procjene, Gustav je oslabio, a područje koje je zahvatio ima popriličan broj brazdi, stoga naftne platforme u Meksičkom zaljevu nisu pretrpjele velike štete. Isto tako, uragan Dolly, koji je prvi ove sezone zahvatio Meksički zaljev, stajao je osiguravajuća društva manje oko 750 milijuna dolara, pokazuju podaci RMS-a. Sagledavajući posljedice prirodnih katastrofa, može se reći kako one postaju sve dugoročnije. Naime, iako je Katrina opustošila New Orleans prije samo tri godine, tamošnje stanovništo još osjeća velike posljedice. No, na trenutak zanemarimo milijarde dolara materijalne štete koje prouzroče prirodne katastrofe i usmjerimo se na cijenu nečeg drugog – izgubljeni ljudski život. Više od 275 tisuća ljudi je u Indoneziji poginulo zbog cunamija, 25.000 ljudi je poginulo u Kolumbiji 1985. godine kada je eruptirao vulkan Nevado del Ruiz, dok je više od 255 tisuća ljudi, a po nekim procjenama više od 655 tisuća života, izgubljeno 1976. godine kada je Kini pogodio potres snage 8 stupnjeva po Richteru. Svaka jača katastrofa odnese tisuće i tisuće ljudskih života, a zašto se onda ne postavi pitanje koliko to stoji.

Štete u Hrvatskoj više od 10 milijuna kuna

Prirodne nepogode nisu zaobišle ni Hrvatsku, no svakako se ne mogu mjeriti sa svjetskima. Elementarne nepogode su prema neslužbenim podacima u prvih šest mjeseci ove godine prouzročile štetu na oranicama od više desetaka milijuna kuna. No, činjenica je kako prirodne nepogode najviše pogađaju poljoprivrednike koji zbog toga bilježe milijunske štete, koje ipak donekle županije i lokalna samouprava, a u nekim slučajevima i vlada, refundiraju poljoprivrednicima.

Doktorski studij

20 zemalja, tri kontinenta i jedno istraživačko pitanje: kako izgleda poslovanje u digitalnom dobu?

Konferencija

CROATIVA: Kreativnost kao nova snaga hrvatskog gospodarstva