Unatoč činjenici da je od prodaje Ljubljanske burze Bečkoj prošlo gotovo dva mjeseca, slovenski pandan Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (Urad za varstvo konkurence) toj transakciji još nije dao svoj blagoslov. Zbog sporosti i neodlučnosti slovenske regulatorne agencije, čini se, vlada opće nezadovoljstvo. Austrijanci ne mogu realizirati svoja vlasnička prava, a (sad već) bivši vlasnici 81 posto Ljubljanske burze ne mogu do svojih 38 milijuna eura kolika je bila vrijednost transakcije pa novac strpljivo čeka na posebnom računu javnog bilježnika Nade Kumar. O tome zašto još nije donio odluku, čelni čovjek Ureda Jani Soršak objasnio je željom Ureda da temeljito preispita koncentraciju. No prema njegovim riječima, odluka bi trebala biti donesena do kraja rujna. U ugovoru o kupnji Ljubljanske burze obje su strane potpisale klauzulu prema kojoj je transakcija važeća samo u slučaju da se agencija za zaštitu tržišnog natjecanja s njom složi.

Neizvjesna ponuda za preuzimanje
Odluku s nestrpljenjem očekuju mali dioničari kao “conditio sine qua non” bez koje nema odluke hoće li Bečka burza objaviti ponudu za preuzimanje preostalih dionica slovenskog tržišta kapitala. Riječ je o tome da još nije poznato hoće li Bečka burza morati objaviti ponudu za preuzimanje manjinskih udjela. Naime, nedugo nakon što su Austrijanci potpisali ugovor o kupnji većinskog vlasničkog paketa s domaćim vlasnicima, u Sloveniji je stupio na snagu zakon o preuzimanju prema kojem je Bečka burza obvezna objaviti ponudu za preuzimanje. Dok Bečka burza, članice konzorcija slovenskih vlasnika i Agencija za trgovinu vrijednosnim papirima čekaju odluku regulatora, slovenski Dnevnik objavio je da su neki od manjinskih dioničara, među kojima Probanka, Perspektiva, Publikum i Poteza, potražili pomoć pravnika. Oni, naime, žele dokazati da je Bečka burza dužna objaviti ponudu za preuzimanje čak i nakon što dionice Ljubljanske burze i službeno budu proknjižene Bečkoj. Bečka burza je slovenskom dnevniku poručila kako će poštovati sve slovenske zakone, ali da “još provjeravaju odnosi li se zakon o preuzimanju na njihovu transakciju”.

Regionalni lider
U konsolidaciji regionalnih Bečka se burza nametnula kao regionalni lider. S udjelom u Budimpeštanskoj, a nakon kupnje Ljubljanske, ta se burza spominje kao najvjerojatniji kupac praškog tržišta kapitala čiju je vrijednost Reuters procijenio na 323 milijuna eura. Izaslanstvo Bečke burze nedavno je bilo i u posjetu Beogradu, no tamošnje tržište kapitala zasad nije na prodaju jer je tek u nastajanju. Inače, s Bečke su burze otprije poručili da u akvizicije idu samo ako se s njima slože prodavatelji, odnosno da ne treba očekivati neprijateljska preuzimanja. Analitičar Abacus brokera Dalibor Balgač smatra da sama konsolidacija neće utjecati na promjenu sentimenta ulagača ili popraviti likvidnost tržišta. “Mislim da su se promjenom situacije na tržištima u regiji pojavile slabosti regionalnih burzi te su one postale laka meta jačih koji imaju jače bilance. Valuacije su također pale s lanjskih razina”, kaže Balgač.

Smolar: Preuzimanja burzi iz ekonomskih motiva

I predsjednik Uprave Fima Fasa Denis Smolar u akvizicijama burzi vidi uobičajene poslovne aktivnosti. “Poslovne kombinacije organiziranih tržišta kapitala ne odudaraju od ostalih aktivnosti pripajanja i spajanja”, kaže Smolar, dodajući da su motivi ponajprije ekonomski zbog potencijalnih sinergija. Napominje da vlasnička struktura burze zanemarivo utječe na likvidnost tržišta koja prije ovisi o makroekonomskoj situaciji, političkim rizicima i administrativnim barijerama. “U skladu s ograničenim ili nikakvim utjecajem na likvidnost očekivana je i reakcija ulagača”, zaključuje Smolar.