Tržišna kapitalizacija dionica na Zagrebačkoj burzi od početka je godine smanjena za više od trećine. U kolovozu je iznosila 234,7 milijardi kuna što je 4,1 posto manje u odnosu na srpanj i 34,8 posto manje u odnosu na početak godine. Usporedbe radi, tržišna kapitalizacija u srpnju prošle godine iznosila je 350,5 miljarde kuna. Nadalje, tržišna kapitalizacija prvih deset dionica po veličini kapitalizacije pala je za četvrtinu. Tih 10 dionica drže oko 45 posto udjela u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji na Zagrebačkoj burzi.

Pad likvidnosti
Većinu dionica s najvećom kapitalizacijom drže bankarske dionice. Financijska kriza i povlačenje stranog kapitala sa regionalnih, ali i svjetskih burzi dovela je do pada likvidnosti burzi, smanjenja cijena što je kao posljedicu imalo i pad tržišne kapitalizacije. Prema nekim izračunima, u manje od godinu dana sa svjetskih je burzi povučeno oko 70 milijardi eura, sve zbog straha od kulminacije svjetske krize. Inflacija koja u svim svjetskim gospodarstvima koja bilježi sve veću stopu rasta, sigurno ne pogoduje privlačenju investitora. “Pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi glavni je razlog pada tržišne kapitalizacije”, tvrde iz investicijske kuće Ilirika vrijednosni papiri. Pad likvidnosti uzrokovao je pad cijena. Iako analitičari ne vole prognozirati, pa tako i iz Ilirike, većina ipak smatra kako bi s jeseni mogao doći i rast prometa. “Preuzimanje Ine od strane Mola mogao bi utjecati na rast likvidnosti na Zagrebačkoj burzi”, objašnjavaju iz Ilirike. Kako su neke dionice podcijenjene, pravi je trenutak za kupovinu dionica, kažu iz Ilirike. Upravo bi kupovina sada već jeftinih dionica mogla podići tržišnu kapitalizaciju. Spomenuta dionica Ine je zbog Molove ponude za preuzimanje u ljetnim mjesecima bila najlikvidnija dionica. Ona je i dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom ove godine s 27,8 milijardi kuna. Upravo zbog nade ulagača da će Molova ponuda biti visoka u srpnju je krenula velika kupovina ove dionice koju su, prije svega mirovinski fondovi, gotovo mjesec dana branili na cijeni od 2.900 kuna. Zahvaljujući toj borbi Ina je povećala svoju tržišnu kapitalizaciju u odnosu na prvo tromjesječje ove godine za 26,9 posto. Ina je zapravo izuzetak koje je potvrdilo pravilo. Naime, stanje tržišne kapitalizacije najilustrativnije pokazuje dionica Zagrebačke banke. Ona je prošle i dijelom ove godine bila dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom. U kolovozu je ona iznosila 232 milijardi kuna tako da je tržišna kapitalizacija Zabe od početka godine smanjena za 37 posto. Dionica Hrvatskih telekomunikacija, koja je likvidnija od Zabe te čija cijena varira oko 280 kuna već dulje vrijeme zabilježio je nešto manji pad kapitalizacije. Od siječnja je ona smanjena za desetinu. Atlantska plovidba, kao jedna od najlikvidnijih na Burzi, ali ne s tako velikom tržišnom kapitalizacijomm kada se usporedi s Inom, HT-om ili Zabom, smanjila je svoju tržišnu kapitalizaciju od početka godine za 13 posto.

Trend u čitavoj regiji
“Kriza je globalna i vrlo je teško prdvidjeti što će se događati u slejdećem razdoblju, ali to će ovisiti prije svega o vanjskim faktorima”, tvrde iz Ilirike. Smanjenje tržišne kapitalizacije burzi bilježe i sve burze u regiji. Sarajevska je burza samo u prvom tromjesječju pala je za gotovo 21 milijardu kuna, dok je Beogradska burza na prvom polugodištu zabilježila pad tržišne kapitalizacije od 14,4 posto. U prvih je 6 mejseci ona iznosila 113,7 milijardi kuna. Smanjenje tržišne kapitalizacije nije samo pitanje pada indeksa, nego i likvidnosti te mnogi ulagači u posljednje vrijeme osjećaju pesimizam koji je zahvatio Zagrebačku burzu. Likvidnost će se povećati povratkom stranih investitora na burzu, a kada će se to dogoditi, malo se tko usuđuje prognozirati.