Nakon rekordnih 8,4 posto u srpnju, porast razine cijena će se do kraja godine stabilizirati pa će prosječna inflacija u 2008. iznositi 6,7 posto. Gospodarski rast pak, usporit će na 3,7 posto, odnosno bit će gotovo dva posto manji nego u prošloj godini, procjena je makroekonomskih analitičara Hypo Alpe-Adria banke na čelu s Hrvojem Stojićem. Osim često spominjane uvozne inflacije, svjetskih šokova cijena hrane i energenata, Hypovi analitičari u svoju procjenu inflacije nisu zaboravili uračunati niti efekt povećanja cijena električne energije te ‘neadekvatne fiskalne prilagodbe‘, odnosno pitanje vjerodostojnosti fiskalne politike.

Kretanje energenata
Smatraju da, iako se očekuje da će cijene hrane oslabiti pritisak do kraja godine, ključno pitanje kojim će smjerom cijene energenata. Zato ponavljaju da bi država trebala raskinuti s dosadašnjom praksom kontrole cijena energenata kojom, kažu, građanima samo šalju krivu poruku da će te cijene unedogled ostati niske. U 2009. inflacija bi mogla oslabiti na 4 posto zbog pada cijena sirovina te povoljnog baznog efekta, no napominju da su tom scenariju najveća prijetnja aktualni pritisci na rast plaća. Fiskalnom bi politikom trebalo utjecati na obuzdavanje inflacije kroz daljnje poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti, ali ne kroz “brzoplete” zahvate u poreznom sustavu već svojevrsni porezni rabat, koji ako je pravovremen mogao bi imati protuciklički učinak, istaknuo je Stojić. Po pitanju vjerodostojnosti fiskale politike, među ekonomistima neizvjesnom varijablom posebice zbog približavanja lokalnih izbora, diplomatski kaže: “Iako vremenom postaje vjerodostojnija ta je promjena ipak znatno sporija no što bi je investitori voljeli vidjeti”. Unatoč inicijalnim prognozama kako će domaće gospodarstvo u ovoj godini rasti oko četiri posto, u najnovijim je procjenama ta brojka snižena na 3,7 posto. “Prognoze rasta smanjili smo najviše zbog slabijeg rasta osobne potrošnje, kao i slabijeg doprinosa neto izvoza. Dakle, inflacija je viša, kupovna moć niža, nema jednokratnih događaja iz prošle godine kao što je bila isplata duga umirovljenicima, a izostali su i dobiti na tržištu kapitala i nekretnina.

Vanjski dug 90 posto BDP-a
Isto tako, pogoršanje na vanjskim financijskim tržištima trajat će dulje nego što se prvotno vjerovalo”, kaže prvi makroekonomist HAAB-a. Usporavanju gospodarskog rasta svoj će danak dati nepovoljno vanjsko okruženje zbog kojeg se smanjila potražnja za hrvatskih izvoznim robama i uslugama na ključnim inozemnim tržištima te pogoršani uvjeti inozemnog zaduživanja. Uzlaznu putanju čeka deficit tekućeg računa platne bilance koji bi do kraja godine mogao dosegnuti 10,4 posto BDP-a. Uz vanjsko zaduživanje tvrtki kao glavnog pokretača rast ino-duga, taj će dug doseći 90 posto ukupne vrijednosti gospodarstva zbog čega će biti teško očekivati popuštanje monetarne politike. No, ukoliko se gospodarski rast značajno smanji, a njim i inflacija, i HNB bi mogla ublažiti retoriku.

Vedriš: Inflacija od 6,7 posto realna

Prognoze Hypovih analitičara došao je poslušati i makroekonomist Mladen Vedriš koji smatra je procjena prosječna inflacija od 6,7 posto – realna. “Kad pogledate cijene hrane i energenata, one su temeljnu inflaciju od 5 do 6 posto podigle za 2-2,5 postotna boda. Kad maknete te pristiske na inflaciju, ostaje ta bazična inflacija. Ona se može sniziti jedino strukturnim reformama“, kazao je Vedriš. O vjerodostojnosti fiskalne politike Vedriš kaže: “Činjenica jest da je proračun uravnotežen, no ukupna potrošnja je prevelika. Ako u smislu reformi želite olakšati položaj poduzetnika i stanovništva, ukupni porezi moraju se smanjiti“.