Građevinski sektor na Zagrebačkoj burzi je prošle godine bio jedan od najlikvidnijih i s najvećim rastom, ali je od početka ove godine jedan od najteže pogođenih korekcijom na domaćem tržištu kapitala. Primjerice, Ingra je dionica koja je prošle godine imala najveći rast cijene od preko 300 posto, a od početka je godine pala 40 posto. Građevinski sektor u prosjeku je od početka godine pao preko 50 posto, usprkos financijskim izvješćima i dobrim korporativnim vijestima građevinskih kompanija. Riječ je o jednom od najlikvidnijih sektora na Zagrebačkoj burzi čija su izdanja uglavnom utjecala i još utječu na izvedbu dioničkog indeksa CROBEX.

Indeks u minusu
Pad građevinskog sektora najjasnije se vidi kada se usporedi s padom dioničkog indeksa koji je od početka godine u minusu 33 posto. Većina analitičara napominje da je taj sektor u prijašnjim razdobljima rastao brže od prosjeka, pa intenzivniji pad u odnosu na CROBEX ne iznenađuje.“Slabija defenzivnost, odnosno veća agresivnost industrije razlog je i veće volatilnosti dionica Nadalje, sama likvidnost, odnosno mogućnost unovčavanja utjecala je na cijenu dionica građevinskih kompanija uslijed povlačenja novca iz investicijskih fondova”, tvrdi Ivan Soldo, pomoćnik direktora investicijske kuće FIMA FAS-a. Institut građevinarstva Hrvatske u prvom polugodištu je prijavio rast dobiti od 5,4 posto i rast prihoda od 80 posto u odnosu na prošlu godinu, a prihodi od prodaje u inozemstvu veći su za 119 posto u odnosu na isto razdoblje lani i najvećim dijelom su ostvareni pružanjem usluga osnovne djelatnosti Institut građevinarstva Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Crnoj Gori. Ingra je u prvom polugodištu povećala dobit za 18,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Te dionice, međutim i dalje nastavljaju s padom i u kolovozu, pa je tako IGH od početka godine pao 33 posto pa se još može i smatrati da prati CROBEX-ov trend, dok je najviše pala dionica Viadukta koja izgubila preko 70 posto svoje cijene u odnosu na početak godine.

Manje domaćih projekata
“Građevinske kompanije objavile su rezultate poslovanja u skladu s našim očekivanjima. Kvartalne marže građevinskih kompanija zbog specifičnosti karaktera poslovanja često se ne mogu koristiti kao podloga za analiziranje poslovanja, jer se prihodi knjiže ovisno o stupnju završenosti projekta”, objasnio je Soldo. Hrvatske građevinske kompanije doživjele su pravu renesansu zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, poput gradnje autoceste. Taj građevinski bum trajao je gotovo 10 godina, ali je u zadnje vrijeme on pomalo gubiti svoj prvobitni zamah te su se građevinske tvrtke u očuvanju svojih pozicija počele okretati prema inozemstvu pa su tako najpoznatije Ingra koja je kupila makedonsku građevinsku tvrtku Mavrov, dok je Institut građevinarstva Hrvatske osnovao tvrtku u Rusiji. “Zbog usporavanja građevinske aktivnosti na domaćem tržištu ove godine, očekujemo bolje poslovne rezultate kompanija koje su izašle na strana tržišta. Unatoč pritisku na profitabilnost, kojoj su izložene kompanije koje se okreću izvozu, zbog porasta troškova i veće konkurencije, smatramo da je izlazak na vanjska tržišta bitan u strategiji, osobito velikih kompanija čije je predmet poslovanja vezan za određenu nišu, pa im domaće tržište postaje premalo”, kaže Soldo. Zbog toga se postavlja pitanje o budućnosti građevinskog sektora na Zagrebačkoj burzi, a Soldo spremno daje odgovor: “Ostajemo pri svom pozitivnom ‘outlooku’ za kompanije koje nisu ”čisti“ građevinari, nego su više orijentirani prema inženjersko konzultantskom dijelu posla. Nadalje, osobito smo pozitivni prema kompanijama izloženim ulaganjima u energetsku infrastrukturu”.

I brodari intenzivno padaju

Brodari su također jedan od najlikvidnijih sektora na Zagrebačkoj burzi koji je snažno pogođen korekcijom. Sektorski prosječni pad od 34 posto, međutim, nešto je blaži od građevinskog i prati pad CROBEX-a, ali isto tako treba naglasiti da je na Zagrebačkoj burzi i manje izdanja brodara u odnosu na građevinske. Analitičari često ističu da njihov intenzivniji pad ne iznenađuje s obzirom da je riječ o sektorima koji su u prijašnjim razdobljima zabilježili i intenzivniji rast u odnosu na prosjek.