U sljedećem razdoblju nastavit će se aprecijacijski pritisci na kunu ponajprije kao posljedica pojačane potražnje, čime bismo mogli zabilježiti neuobičajeno niske razine tečaja. U slučaju izraženijeg pada tečaja eura u odnosu na kunu ne smije se isključiti ni mogućnost da središnja banka reagira i ublaži jačanje kune, ustvrdili su analitičari Raiffeisen banke u najnovijoj analizi.

Ipak, drže da bi naznake usporavanja rasta cijena, odnosno niže cijene prehrambenih proizvoda te pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, donekle mogli ublažiti retoriku Hrvatske narodne banke, a time i oslabiti dio pritisaka na jačanje kune. Tako su proteklog tjedna na domaćem deviznom tržištu dominirali aprecijacijski pritisci na kunu jer je na tržištu i dalje prisutna velika ponuda stranih valuta od turizma što stvara pritiske na jačanje domaće valute. Međutim, ipak najznačajniji utjecaj na aprecijaciju imala su očekivanja o provođenju restriktivnije monetarne politike, odnosno smanjenju razine likvidnosti sustava radi ublažavanja inflatornih pritiska što su potvrdile i posljednje izjave iz HNB-a. Istovremeno, i priprema banaka pred transakciju preuzimanja Ine, koja će uključivati i zamjenu eura u kune na tržištu, stvorila je dodatne pritiske na jačanje kune pa je krajem tjedna trgovanje zabilježeno blizu razine od 7,165 kuna za euro. Zasad je potez HNB-a bila nesklonost da prihvati sve pristigle ponude u repo aukciji. Nakon što je u prošlotjednoj obratnoj repo aukciji odobren rekordno visok plasman dodatnih sredstava u 2008., banke su ovoga tjedna povećale potražnju na 3,66 milijardi kuna. No zbog visoke srpanjske inflacije prihvaćeno je tek 73 posto ponuda. Time je u sustav plasirala 2,69 milijardi kuna, odnosno 320 milijuna kuna manje ako se u obzir uzme tjedna likvidnost. Istovremeno, nakon duljeg vremena porasla je i granična repo stopa (kamatna stopa po kojoj HNB bankama posuđuje kune) na 4,85 posto, a rast je zabilježio i prinos prekonoćnih pozajmica. Prema HNB-ovim indikatorima prosječni višak u sustavu zadržao se na razinama od iznad 1,1 milijardu kuna tijekom prve polovice ovoga tjedna. Također, na razinu likvidnosti povoljno je utjecao povratak gotovog novca u opticaju u sustav, više od 400 milijuna kuna, nakon završetka turistički aktivnog vikenda.