Otkako je prije godinu dana stupio na snagu novi srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, odnosno Cefti, a kojim su obuhvaćene nove članice, zemlje jugoistočne Europe plus Moldavija, ta je integracija u Hrvatskoj posve skinuta s popisa dnevno-političkih tema. Tek iz službenih statistika o robnoj razmjeni može se zaključiti da se međusobna trgovina među Ceftinim članicama kontinuirano unapređuje, a jesu li i nove članice zadovoljne prvom godinom članstva, moći će se čuti na Regionalnom ekonomskom forumu zemalja članica Cefte, koji se organizira u drugoj polovici rujna u Zagrebu. Forum se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i vlada, ministarstava i najznačajnijih gospodarskih asocijacija u zemljama članicama, a organizira ga Međunarodni poslovni forum Perspektive iz Bosne i Hercegovine zajedno s regionalnim priređivačima poslovnih skupova Zagrebačkim velesajmom i Globalexpoom. Skup počinje 18. rujna, a očekuje se između 500 i 600 sudionika, uglavnom iz poslovnog svijeta jer, napominju organizatori, forum je zamišljen prije svega kao poslovni skup.
Izvozno tržište
No još lani su teme koje su se vezale uz Ceftu uglavnom bile dominantno političkog karaktera. U međuvremenu je ta integracija prestala puniti novinske stupce, a njezino postojanje iščitava se samo iz statističke evidencije o vanjskoj trgovini. Evidentno je, ističe Dubravko Miholić, tajnik udruženja Hrvatski izvoznici, da je Cefta ispunila očekivani cilj povećanja obujma razmjene potaknutog režimom slobodne trgovine. Iz polugodišnjih podataka o robnoj razmjeni sa zemljama koje predstavljaju najvažnija hrvatska izvozna tržišta vidljivo je da izvoz na tržište Cefte raste bržim stopama nego na ostala tržišta. U zemlje Europske unije, koja je hrvatsko najveće izvozno tržište, izvezeno je roba u vrijednosti 4,37 milijardi dolara što je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine porast od 25,5 posto. Izvoz na tržište članica Cefte u isto vrijeme porastao je za 38,4 posto, te je dostegnuo 1,07 milijardi dolara vrijednosti. Za razliku od razmjene s EU u kojoj Hrvatska ostvaruje vrlo visok deficit (uvoz iz EU u prvom polugodištu bio je 10,4 milijarde dolara i za 29,7 posto veći na godišnjoj razini), s članicama Cefte kao njezina najrazvijenija članica bilježimo pozitivan trgovinski saldo. U pola godine s tog je tržišta u Hrvatsku uvezeno 419 milijuna dolara, što je za 17 posto više nego godinu prije. Navedene stope rasta u hrvatskom slučaju ukazuju da se ciljevi postavljeni multilateralnim sporazumom između članica Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije i Srbije o utrostručenju trgovine u regiji do 2010. godine ostvaruju. Dapače, rezultati s Ceftom popravljaju ukupnu sliku hrvatske robne razmjene sa svijetom te smanjuje ukupni deficit. No kod nekih članica još traje nezadovoljstvo zbog liberalizacije trgovine koju je nametnula Cefta, a najizraženije je u BiH, koja ostvaruje značajan deficit u trgovini s ostalim članicama. Najžešći su kritičari tamošnji poljoprivredno-prehrambeni sektor, u čije je ime tamošnji gospodarstvenik i ujedno parlamentarni zastupnik Jerko Ivanković Lijanović predložio zakon o zaštiti domaće proizvodnje, a koji predviđa zadržavanje carina na pojedine poljoprivredne proizvode koje se uvozi iz Hrvatske i Srbije. Lijanović je izračunao i da proračun Bosne i Hercegovine zbog nezaštićene domaće proizvodnje godišnje gubi oko 150 milijuna konvertibilnih maraka, a ukupne gubitke u BiH zbog liberalizacije trgovine u segmentu hrane procjenjuje na 2,5 milijarde konvertibilnih maraka. Ipak njegov prijedlog nije dobio zeleno svjetlo u parlamentu, a zaštitne mjere u pogledu trgovine mlijekom, mesom i prerađevinama BiH ne primjenjuje od srpnja.


Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.dobro je, jer lošije ne smije. U deficitu smo većem već ikada, ali cefta nas izvlači…?!
Ne bih htio biti naporan, molio bih jednu stvar…
Pisali ste o Argentini u članku od 13 kolovoza ’08.
Pišite nam o Brazilu i njihovom dugu, javnom i državnom, ukupnom stanju tamo kako njima ide.
Koliko su oni i kako duga otplatili.
Korumpiraniji su od nas (v. Ciudad de Deus, Elite Squad 2007) i poduzetniji?!
To nam treba. Da se poklopimo ušima.
zahvaljujem
Uključite se u raspravu