Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Karlovačka banka premašila dvije milijarde kuna aktive

Autor: Ana Blašković
19. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

U očekivanju konsolidacije sektora u Upravi Karlovačke banke ne isključuju potencijalne akvizicije

Unatoč žestokoj bitki za opstanak na tržištu, dodatno otežanoj mjerama HNB koje jače pogađaju male banke, Karlovačka je banka u ovoj godini ostvarila solidne rezultate: aktiva je u srpnju premašila dvije milijarde kuna, a polugodišnja neto dobit porasla na 15,4 milijuna kuna. U očekivanju konsolidacije sektora i potpunog otvaranja tržišta ulaskom u Europsku uniju, u Kabi već motre i procjenjuju potencijalne akvizicije. “Dosad je rast Kabe bio isključivo organski. Naš daljnji rast u idućim godinama bit će vagan u kojoj mjeri ga možemo poduprijeti novim kapitalom za organski rast ili eventualno akvizicijama”, kaže članica Uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić-Reškovac. “Kad je o okrupnjavanju banaka riječ, i Kaba se vidi kao sudionik tih okrupnjavanja pa gledamo potencijalne mete”, ustvrdila je.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Danak inflacije
Inače, srednjoročni plan banke bio je dosegnuti 2 milijarde kuna, što je u srpnju i ostvareno. “Idući korak bila bi sljedeća milijarda aktive“, kaže ta članica Uprave zadužena za pitanja rizika, unutarnje revizije i računovodstva. No, skora dokapitalizacija banke nije u planu jer će banka uštedama na dosad pojačanim kapitalnim zahtjevima biti u mogućnosti pokriti nove koje sprema HNB. “Naša kapitalna adekvatnost malo preko 12 posto će se i povećati. Svako novo povećanje aktive će zahtijevati dokapitalizaciju, no ona se ne mora izvesti emisijom novih dionica, tu su i preferencijalne dionice.“ Kao i druge financijske institucije, i Kaba je osjetila financijsku krizu kroz skuplje izvore novca, prosječno oko jedanaest posto. Za razliku od prakse manjih banaka koje svoj rast većim dijelom baziraju na nekamatnim prihodima to s Kabom nije slučaj. “Imamo visoki udio neto kamatnih prihoda u ukupnim prihodima što je posljedica više klasične bankarske orjentacije“, kaže Reškovac. No, i inflacija je dala svoj, začudno pozitivan, ‘danak’ rezultatu banke. Naime, ove godine revalorizirane su zamjenske obveznice dobivene kroz postupke sanacije tvrtki. Obzirom da one u ukupnoj imovini čine 10-ak posto, a vrednuju se po indeksu proizvođačih cijena revalorizacija je podigla kamatne prihode na 43,7 milijuna kuna. Za razliku od lani kada je banka čak i premašila ograničenje rasta kredita, u ovoj godini to nije bio slučaj. U strukturi kreditnog portfelja, koji čini oko 60 posto ukupne imovine, s 55 posto prevladavaju krediti tvrtkama, 45 prema stanovništvu. Iskorak izvan Karlovačke županije promijenio je strukturu kreditnog portfelja pa čak je 45 posto kreditnog portfelja usmjereno većinom prema Zagrebu.

Unatoč žestokoj bitki za opstanak na tržištu, dodatno otežanoj mjerama HNB koje jače pogađaju male banke, Karlovačka je banka u ovoj godini ostvarila solidne rezultate: aktiva je u srpnju premašila dvije milijarde kuna, a polugodišnja neto dobit porasla na 15,4 milijuna kuna. U očekivanju konsolidacije sektora i potpunog otvaranja tržišta ulaskom u Europsku uniju, u Kabi već motre i procjenjuju potencijalne akvizicije. “Dosad je rast Kabe bio isključivo organski. Naš daljnji rast u idućim godinama bit će vagan u kojoj mjeri ga možemo poduprijeti novim kapitalom za organski rast ili eventualno akvizicijama”, kaže članica Uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić-Reškovac. “Kad je o okrupnjavanju banaka riječ, i Kaba se vidi kao sudionik tih okrupnjavanja pa gledamo potencijalne mete”, ustvrdila je.

Danak inflacije
Inače, srednjoročni plan banke bio je dosegnuti 2 milijarde kuna, što je u srpnju i ostvareno. “Idući korak bila bi sljedeća milijarda aktive“, kaže ta članica Uprave zadužena za pitanja rizika, unutarnje revizije i računovodstva. No, skora dokapitalizacija banke nije u planu jer će banka uštedama na dosad pojačanim kapitalnim zahtjevima biti u mogućnosti pokriti nove koje sprema HNB. “Naša kapitalna adekvatnost malo preko 12 posto će se i povećati. Svako novo povećanje aktive će zahtijevati dokapitalizaciju, no ona se ne mora izvesti emisijom novih dionica, tu su i preferencijalne dionice.“ Kao i druge financijske institucije, i Kaba je osjetila financijsku krizu kroz skuplje izvore novca, prosječno oko jedanaest posto. Za razliku od prakse manjih banaka koje svoj rast većim dijelom baziraju na nekamatnim prihodima to s Kabom nije slučaj. “Imamo visoki udio neto kamatnih prihoda u ukupnim prihodima što je posljedica više klasične bankarske orjentacije“, kaže Reškovac. No, i inflacija je dala svoj, začudno pozitivan, ‘danak’ rezultatu banke. Naime, ove godine revalorizirane su zamjenske obveznice dobivene kroz postupke sanacije tvrtki. Obzirom da one u ukupnoj imovini čine 10-ak posto, a vrednuju se po indeksu proizvođačih cijena revalorizacija je podigla kamatne prihode na 43,7 milijuna kuna. Za razliku od lani kada je banka čak i premašila ograničenje rasta kredita, u ovoj godini to nije bio slučaj. U strukturi kreditnog portfelja, koji čini oko 60 posto ukupne imovine, s 55 posto prevladavaju krediti tvrtkama, 45 prema stanovništvu. Iskorak izvan Karlovačke županije promijenio je strukturu kreditnog portfelja pa čak je 45 posto kreditnog portfelja usmjereno većinom prema Zagrebu.

Prodaja ‘Lole Ribara’
Prodaju udjela i izlazak iz vlasničke strukture tvornice sanitetskog materijala “Lola Ribar” Reškovac je objasnila strategijom prodaje vlasničkih udjela i iz drugih tvrtki. “Sljedeći korak je tvrtka Adriadiesel čija je prodaja pred okončanjem“, najavila je Reškovac, no nije željela otkriti o kojem je kupcu riječ. Zašto o prodaji (jednom od suvlasnika banke Borisu Vidiću) nije bilo riječi na Glavnoj skupštini, iako je transakcija finalizirana samo dva dana kasnije, Reškovac nije rekla. Ipak, kazala je da je burzovna cijena dionica Lole Ribara u posljednja tri mjeseca niža od cijene koliko je Vidić platio kontrolni paket.

Teško provedivo trgovanje limitima

Inicijativu predsjednika Uprave Banca Popolare Gorana Gazivode da se uvede trgovanje kreditnim limitima u Karlovačkoj banci dočekali su prilično rezervirano. ‘Inicijativa je dobra, ali je pitanje hoćemo li mi male banke koje smo zainteresirane imati dovoljno mjesta za to, odnosno hoćemo li sve biti na istoj strani da svima nedostaje prostora za rast. Mi ju pozdravljamo i mogla bi pomoći, no ona neće biti rješenje za male banke’, drži članica Uprave Marijana Trpčić-Reškovac. ‘Čini mi se da će biti sklonije oduzimanju tržišta i klijenata nego prodaji limita’, kaže Marijana Trpčić-Reškovac.

Autor: Ana Blašković
19. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close