Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Polugodišnja neto dobit HBOR-a iznosi 74,2 milijuna kuna

Autor: Ana Blašković
13. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ukupni prihodi HBOR-a iznosili su 460,5 milijuna kuna, a rashodi 386,3 milijuna kuna, što je u skladu s financijskim planom

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvoj polovici godine ostvarila je 74,2 milijuna kuna neto dobiti, a ukupna vrijednost aktive povećala se 4,3 posto i iznosi 18,2 milijarde kuna, objavila je ta banka. Ukupni bruto krediti HBOR-a, institucije osnovane s namjerom da podupire obnovu i gospodarski razvoj, dosegli su 19,1 milijardu kuna, a njihova je vrijednost u ovoj godini povećana 4,7 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ukupni prihodi HBOR-a iznosili su 460,5 milijuna kuna, a rashodi 386,3 milijuna kuna, što je u skladu s financijskim planom Uprave za ovu godinu. Neto prihodi po osnovi kamata smanjeni su 8,3 posto, na 201 milijun kuna, uglavnom zbog 30-ak posto većih kamatnih rashoda izazvanih skupljim inozemnim cijenama novca. Neto prihodi od naknada iznosili su 10,5 milijuna kuna i u odnosu na prvo polugodište prošle godine porasli su nešto manje od deset posto. Obveze HBOR-a iznose 12,3 milijarde kuna (gotovo 68 posto vrijednosti pasive), a uglavnom se odnose na izdane obveznice i kreditna zaduženja. Kako je vidljivo iz pasive, HBOR se zadužio za dodatnih 6,8 posto povukavši 40 milijuna eura od Europske investicijske banke. Inače, u drugom kvartalu HBOR-ovih 13,7 milijuna kuna potraživanja prema brodogradilištu Viktor Lenac pretvoreno je u vlasnički udjel zbog, kako je ocijenjeno, nenadoknadivosti iznosa ulaganja. Zbog dospijeća 165 milijuna kuna obveznica Ministarstva financija te Plivina otkupa vlastitih dionica smanjena je stavka imovina raspoloživa za prodaju. Slom hipotekarnog tržišta u SAD posljedično je osjetio i HBOR zbog čega je odlučeno da se ukinu pojedine kreditne linije te smanji obujam kreditiranja velikih kompanija na najviše 50 posto vrijednosti investicije. Iako su kamatne stope ostale nepromijenjene, kako bi se uskladila ograničena ponuda s velikom potražnjom, ukinuto je, između ostalog, i kreditiranje apartmanske izgradnje, prijevoza, ugostiteljskih objekata, autosalona, kockarnica. Dio programa HBOR-a postao je nedostupan i malim i srednjim poduzetnicima koji su isplatili neto dobit ili pozajmicu u posljednje dvije godine ili traže kredit za restrukturiranje radi zatvaranja kredita poslovnih banaka. Inače, HBOR je u 15 godina u gospodarstvo plasirao oko 57 milijardi kuna, od čega su 31,7 milijardi bili krediti, 17,2 milijarde kuna jamstava, a 8 milijardi za mandatnu aktivnost.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvoj polovici godine ostvarila je 74,2 milijuna kuna neto dobiti, a ukupna vrijednost aktive povećala se 4,3 posto i iznosi 18,2 milijarde kuna, objavila je ta banka. Ukupni bruto krediti HBOR-a, institucije osnovane s namjerom da podupire obnovu i gospodarski razvoj, dosegli su 19,1 milijardu kuna, a njihova je vrijednost u ovoj godini povećana 4,7 posto.

Ukupni prihodi HBOR-a iznosili su 460,5 milijuna kuna, a rashodi 386,3 milijuna kuna, što je u skladu s financijskim planom Uprave za ovu godinu. Neto prihodi po osnovi kamata smanjeni su 8,3 posto, na 201 milijun kuna, uglavnom zbog 30-ak posto većih kamatnih rashoda izazvanih skupljim inozemnim cijenama novca. Neto prihodi od naknada iznosili su 10,5 milijuna kuna i u odnosu na prvo polugodište prošle godine porasli su nešto manje od deset posto. Obveze HBOR-a iznose 12,3 milijarde kuna (gotovo 68 posto vrijednosti pasive), a uglavnom se odnose na izdane obveznice i kreditna zaduženja. Kako je vidljivo iz pasive, HBOR se zadužio za dodatnih 6,8 posto povukavši 40 milijuna eura od Europske investicijske banke. Inače, u drugom kvartalu HBOR-ovih 13,7 milijuna kuna potraživanja prema brodogradilištu Viktor Lenac pretvoreno je u vlasnički udjel zbog, kako je ocijenjeno, nenadoknadivosti iznosa ulaganja. Zbog dospijeća 165 milijuna kuna obveznica Ministarstva financija te Plivina otkupa vlastitih dionica smanjena je stavka imovina raspoloživa za prodaju. Slom hipotekarnog tržišta u SAD posljedično je osjetio i HBOR zbog čega je odlučeno da se ukinu pojedine kreditne linije te smanji obujam kreditiranja velikih kompanija na najviše 50 posto vrijednosti investicije. Iako su kamatne stope ostale nepromijenjene, kako bi se uskladila ograničena ponuda s velikom potražnjom, ukinuto je, između ostalog, i kreditiranje apartmanske izgradnje, prijevoza, ugostiteljskih objekata, autosalona, kockarnica. Dio programa HBOR-a postao je nedostupan i malim i srednjim poduzetnicima koji su isplatili neto dobit ili pozajmicu u posljednje dvije godine ili traže kredit za restrukturiranje radi zatvaranja kredita poslovnih banaka. Inače, HBOR je u 15 godina u gospodarstvo plasirao oko 57 milijardi kuna, od čega su 31,7 milijardi bili krediti, 17,2 milijarde kuna jamstava, a 8 milijardi za mandatnu aktivnost.

Autor: Ana Blašković
13. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close