Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Raiffeisen u Hrvatskoj povećao bruto dobit više od 80 posto

Autor: Ana Blašković
08. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ukupni prihodi banke iznosili su 1,6 milijardi kuna što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje rast od 17,8 posto

Četvrta po veličini domaća bankovna institucija, Raiffeisen banka, u prvih je šest mjeseci ove godine povećala bruto dobit za 80,3 posto čime je prije obveznih davanja državi zaradila 384 milijuna kuna. Kad državi na ime te dobiti državi plati 49 milijuna kuna poreza, polugodišnja neto dobit RBA iznosi 335 milijuna kuna. U istom razdoblju, banka je zabilježila organski rast aktive od 581 milijun kuna ili 1,5 posto i time je ukupna aktiva narasla na 39,3 milijarde kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prihod od kamata
Ukupni prihodi banke iznosili su 1,6 milijardi kuna što je u odnosu isto lanjsko razdoblje, kada su iznosili 1,4 milijarde kuna, rast od 17,8 posto. Prema računu dobiti i gubitka, Raiffeisen banka uprihodovala je 490 milijuna kuna na ime neto prihoda od kamata. Istovremeno, neto prihod od provizija i naknada donio je banci 153 milijuna kuna, a ostali prihodi iz poslovanja popeli su se na 175 milijuna kuna. Na rashodovnoj strani troškovi poslovanja iznosili su 405 milijuna kuna. Po završetku lipnja kreditni portfelj Raiffeisen banke težio je 24,2 milijarde kuna, što znači da je u usporedbi s krajem lipnja 2007. porastao 14,84 posto. To ipak je znatno više od granice 12 posto koliko je dozvolila Hrvatska narodna banka kako bi obuzdala (pre)brz rast inozemnog zaduživanja i umanjila inflatorne pritiske. No, HNB-ovo ograničenje ne znači da banke ne mogu rasti i više od toga – ako imaju zadovoljavajuću stopu adekvatnosti kapitala te proporcionalno upisuju blagajničke zapise, kao što je očito bio slučaj i sa Raiffeisen bankom. “U odnosu na hrvatski bankarski sustav, RBA bilježi više stope rasta kredita stanovništvu te približno jednak rast kredita trgovačkim društvima“, kažu u RBA, dok depoziti stanovništva relativno bilježe veći rast nego u ostatku bankarskoj sustava. Visokim stopama na štednju u žestokoj međubankarskoj borbi za depozite (koji su najjeftiniji izvor sredstava svakoj kreditnoj instituciji), Raiffeisen banka uspjela je prikupiti 12,5 milijardi kuna od građana (i obrtnika).

Četvrta po veličini domaća bankovna institucija, Raiffeisen banka, u prvih je šest mjeseci ove godine povećala bruto dobit za 80,3 posto čime je prije obveznih davanja državi zaradila 384 milijuna kuna. Kad državi na ime te dobiti državi plati 49 milijuna kuna poreza, polugodišnja neto dobit RBA iznosi 335 milijuna kuna. U istom razdoblju, banka je zabilježila organski rast aktive od 581 milijun kuna ili 1,5 posto i time je ukupna aktiva narasla na 39,3 milijarde kuna.

Prihod od kamata
Ukupni prihodi banke iznosili su 1,6 milijardi kuna što je u odnosu isto lanjsko razdoblje, kada su iznosili 1,4 milijarde kuna, rast od 17,8 posto. Prema računu dobiti i gubitka, Raiffeisen banka uprihodovala je 490 milijuna kuna na ime neto prihoda od kamata. Istovremeno, neto prihod od provizija i naknada donio je banci 153 milijuna kuna, a ostali prihodi iz poslovanja popeli su se na 175 milijuna kuna. Na rashodovnoj strani troškovi poslovanja iznosili su 405 milijuna kuna. Po završetku lipnja kreditni portfelj Raiffeisen banke težio je 24,2 milijarde kuna, što znači da je u usporedbi s krajem lipnja 2007. porastao 14,84 posto. To ipak je znatno više od granice 12 posto koliko je dozvolila Hrvatska narodna banka kako bi obuzdala (pre)brz rast inozemnog zaduživanja i umanjila inflatorne pritiske. No, HNB-ovo ograničenje ne znači da banke ne mogu rasti i više od toga – ako imaju zadovoljavajuću stopu adekvatnosti kapitala te proporcionalno upisuju blagajničke zapise, kao što je očito bio slučaj i sa Raiffeisen bankom. “U odnosu na hrvatski bankarski sustav, RBA bilježi više stope rasta kredita stanovništvu te približno jednak rast kredita trgovačkim društvima“, kažu u RBA, dok depoziti stanovništva relativno bilježe veći rast nego u ostatku bankarskoj sustava. Visokim stopama na štednju u žestokoj međubankarskoj borbi za depozite (koji su najjeftiniji izvor sredstava svakoj kreditnoj instituciji), Raiffeisen banka uspjela je prikupiti 12,5 milijardi kuna od građana (i obrtnika).

Rast depozita
Taj je iznos gotovo 20 posto viši od 10,4 milijarde koliko su ti depoziti iznosili u prvom polugodištu prošle godine. Depoziti poduzeća, s druge strane, bilježe pad od 3,7 posto na 10,3 milijarde kuna. Kako stoji u izvješću, osim banke i grupa bilježi dobre rezultate. Ukupni prihodi iznosili su 1,8 milijardi kuna, što je s prošlogodišnjih 1,6 milijardi kuna, rast od 13,4 posto. Konačna dobit također je povećana i to za 104 milijuna (+35,1 posto) te je finalno dosegla 400 milijuna kuna. Inače, u regiji JI Europe, gdje uvećana izdvajanja za nenaplative zajmove pritišću dobiti, dobit prije poreza iznosila je 284 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 29 posto. U srednjoj Europi, banke te grupacije u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci zabilježile 19-postotni rast dobiti prije oporezivanja, na 253 milijuna eura.

Dobit RBA Internationala viša 49 posto

Raiffeisen International, austrijska bankarska grupacija koja posluje u srednjoj i istočnoj Europi, bilježi rast dobiti u drugom tromjesečju za 49 posto i to zahvaljujući 37-postotnom rastu prihoda od kamata, objavila je kompanija. Neto dobit RBA Internationala porasla je na 311,3 milijuna eura, s 208,8 milijuna eura u istome razdoblju godine ranije. Neto prihodi od kamata istodobno su porasli na 786,5 milijuna eura s 573,8 milijuna eura godinu dana ranije. U prvom polugodištu 2008. Raiffeisen je ostvario neto dobit u visini 565,7 milijuna eura, što je povećanje od 41 posto u usporedbi s 2007. ‘Naši polugodišnji rezultati dokazuju da indirektne učinke globalne krize na financijskim tržištima držimo pod kontrolom’, kazao je izvršni direktor Raiffeisena Herbert Stepic. Snažnim polugodišnjim rezultatima najvećeg je poticaja dalo poslovanje banaka te grupacije u Rusiji, Bjelorusiji, Kazahstanu i Ukrajini, koje su zabilježile rast dobiti prije poreza od 75 posto, na 306 milijuna eura. (H)




Autor: Ana Blašković
08. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Kako i ne bi kad su im plaće djelatnicima za 20% niže nego u ostalim bankama. Da li je normalno da banka objavi natječaj za 30 radnih mjesta (od managerskih pozicija do običnih “šljakera”) u jednom danu. To samo pokazuje da je fluktuacija kadra izrazito nepovoljna. Ali vrlo je važno da Adrović za svaku godinu što je na čelu RBA dobije 1 mil eura bonusa a pri tome ne želi djelatnicima dati niti kunu

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close