Što je to što neko društvo čini humanim i civiliziranim nego njegova pomoć potrebitima. Tako se i u Hrvatskoj nakon rata te pretvorbe i privatizacije počinju javljati prvi znaci brige za one koji sami sebi ne mogu pomoći. Naravno da se mnogi pitaju za pobude takvih koraka, odnosno radi li se to zbog “odbijanja od poreza“ ili da bi se imena filantropa pojavljivala u ovakvim novinskim tekstovima. No, takva aristotelijanska zavrzlama baš i nije neka prepreka ako se ostvari dobrobit za pojedinca pa tako i cijelu zajednicu ili obrnuto. Ipak, nije samo davanje novca u dobrotvorne svrhe filantropija. Mnogi će u nedostatku istoga, a iz potrebe da pomažu, darivati svoje vrijeme ili primjerice svoje znanje, ali takvi se činovi ne mogu kvantificirati. Stoga, oni koji se mogu izmjeriti zauzimaju pozornost. Uspostavom modela tržišnog gospodarstva privatni sektor je u svojim rukama akumulirao veliku moć i kapital pa postoji i vjerovatnost osjećaja odgovornosti prema zajednici koja je takav “status“ i omogućila. Kakogod bilo, velike su korporacije u maloj Lijepoj Našoj najveći donatori te na takva hvale vrijedna doniranja i treba svako malo podsjećati. Unatoč činjenici da domaće tiskovine ne krase naslovi kao što je darivanje u dobrotvorne svrhe 15 milijuna dolara od Angeline Jolie i Brad Pitta kojeg su zaradili prodajom fotografija svoje novorođenčadi, i Hrvati su ponosni vlasnici milijunskih iznosa danih u dobrotvorne svrhe. Najveću osobnu humanitarnu donaciju u Hrvatskoj je dao Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe. Milijun eura u dionicama Adris grupe dao je za pomoć nezbrinutoj djeci te starim i nemoćnim osobama.
Korporativne donacije
Pionir doniranja u dobrotvorne svrhe bila je Zagrebačka banka. Prema podacima portala Donacije.info, Zaba je najveći pojedinačni korporativni donator u 2007., a za to je primila i nagradu. Unatrag šest godina putem javnih natječaja ta je banka donirala ukupno 17 milijuna kuna. Da s velikom moći koju donosi novac dolazi i velika odgovornost, ponajbolje svjedoči obitelj Lukšić. Podsjetimo, Andronico Lukšić je do svoje smrti bio je najbogatiji Hrvat u svijetu te je često i izdašno donirao. Tu plemenitost je nastavila i njegova obitelj osnivanjem zaklade za stipendiranje hrvatskih studenata na sveučilištu Harvard. Dijele šest stipendija u vrijednosti od 60 tisuća dolara za poslijediplomski studij na Kennedy School of Government na tom prestižnom sveučilištu. Sa po 40 tisuća kuna u obliku deset stipendija godišnje studente pomaže i Ina. Osim toga, naftna kompanija putem natječaja bira projekte za koje izdvaja ukupno oko šest milijuna kuna. I Podravka ima svoju zakladu za stipendiranje učenika putem koje svake godine stipendije dobiva deset dodiplomskih i deset poslijediplomskih polaznika. U temeljni kapital zaklade Podravka je uplatila 400 tisuća kuna. T-HT je u prošloj godini donirao 4,5 milijuna kuna te unazad dvije godine iznos namijenjen donacijama u prosjeku povećavaju za milijun kuna. Od 2002. za čišćenje Hrvatske od mina Vipnet je donirao ukupno 4,3 milijuna kuna. Osim toga, Vipnet svake godine za razne svrhe donira oko dva milijuna kuna. Kao i svaka kompanija koja drži do svoje reputacije, i Pliva je na 85. obljetnicu svog postojanja obećala izdvojiti još veći iznos namijenjen dobrotvornoj svrsi, dok je u 2004. i 2005. godini donirala po šest milijuna kuna. PBZ je putem svog programa društvene odgovornosti pod nazivom “Prijatelj” prošle godine donirala 5,8 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu