Mali dioničari ovih dana u pojedinim tvrtkama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji dižu sve glasniju pobunu protiv prijedloga i odluka Uprava o podjeli dobiti. Iako pobune i naezadovoljstva malih dioničara nisu novi u ovim državama, slučajno ili ne, događaju se istovremeno. Mali dioničari slovenske Nove kreditne banke Maribor, hrvatske špediterske tvrtke Transadria i Fabrike za pocinčavanje iz Srebrenice u BiH traže isplatu dividendi, a u Sloveniji je uz udrugu malih dioničara glas protiv odluka Uprave digao i građanski pokret “Ne damo NKBM”.

Pobuna u Srebrenici
Predstavnici manjinskih dioničara Fabrike za pocinčavanje iz Srebrenice (FPS) najavili su da će tužiti većinske vlasnike poduzeća nakon što ni drugi put nisu uspjeli osporiti njihove odluke o raspodjeli dividende čime su, tvrde, oštećeni mali dioničari. Tom su odlukom tri najveća dioničara, Sava Krstić, Momir Ćosović i Zoran Grujičić, sebi i direktoru poduzeća dodijelili čak 723 tisuće konvertibilnih maraka dividende. Neđo Trninić, direktor FPS-a za Poslovni je dnevnik kaže da je odluka o isplati dividende zapravo nagrada Upravi za dosadašnji rad: “Dosadašnji čelni ljudi FPS-a i previše su žrtvovali svoje imovine i strpljenja kako bi ponovno uzdigli ovu tvornicu koja je obnovljena 2003. godine i smatram da zaslužuju nagradu. Mali dioničari se ne bi trebali buniti budući da je vrijednost njihova ulaganja od 2003. godine uvećana za 12 puta otkako je odasdašnja Uprava uspjela ponovno uzdignuti proizvodnju.” Trninić također tvrdi da mali dioničari do sada nisu imali nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke, odnosno “da niti pomažu, niti odmažu”. Trninić objašnjava da bi eventualna isplata malim dioničarima dovela u pitanje likvidnost tvrtke, a na pitanje nije li pomalo nemoralno da se isključivo nekolicini isplati dividenda ponavlja da tehnički rečeno nije u pitanju dividenda nego nagrada za minuli rad te naglašava da će na red doći i dividende malih dioničara. “Interes malih dioničara je da se podijeli kompletna dividenda i tako ugrozi likvidnost”, tvrdi Trninić. Slično je odgovorila i Uprava riječke Transadrije na prijedlog nekoliko malih dioničara.

Borba za dividendu
Naime, 13 od ukupno 842 dioničara prije nekoliko su dana poslali su Upravi Transadrije protuprijedlog u kojem traže isplatu dividende u iznosu od 1.200 kuna za dionicu od ukupno 36 milijuna kuna koliko iznosi sva dobit tvrtke i njezine rezerve. Uprava Transadrije tvrdi da bi ispunjenje zahtjeva 13 dioničara Transadriju praktički dovelo u stečaj te da je osnovni cilj potpisnika protuprijedloga likvidirati tvrtku. Dividenda koju su predložili mali dioničari bila bi ujedno i najveća u povijesti ZSE. Sada mali dioničari traže sazivanje nove skupštine, a Emanuel Vlačić, opunomoćenik dioničarke Moire Homan kazao je u utorak za Poslovni dnevnik da je Udruga malih dioničara najavila pobojnost svih odluka skupštine, te da će Udruga ostati usredotočena na imenovanje posebnog revizora koji će pružiti potpune i realne podatke o poslovima i pozocijama društva koje zabrinjavaju male dioničare. Također je dodao da je Hanfa provela nadzor u Tansadriji temeljem prijave podnesene od strane Udruge u vezi “protupropisnog otpuštanja trezorskih dionica”. Slično su postupili i dioničari Nove kreditne banke Maribor. Krajem prošle godine na javnoj ponudi dionica banke sudjelovalo je 110 tisuća Slovenaca. Na skupštini dioničara prije mjesec i pol dana Sveslovenska udruga malih dioničara predlagala je dividendu od 0,40 eura i nagrada nadzornicima 64.000 eura, dok je Uprava banke, dakle država kao njezin vlasnik predlagala isplatu od 0,2 eura po dionici i 135.000 eura nagrade nadzornicima. Udruga malih dioničara je nakon što se Uprava oglušila na njihove zahtjeve najavila podnošenje tužbi. Mali dioničari ne dižu tužbe samo zbog dividendi. U Hrvatskoj se neki problemi rješavaju pred sudovima.

Dioničari Ine protiv razmjene s Molom

U Hrvatskoj svaka veća tvrtka ima svoju Udrugu malih dioničara. Nedavno je Udruga malih dioničara Ine ustala protiv Vladine ideje o razmjeni ostatka dionica Ine s Molom. Tvrdili su da je ta inicijativa neprihvatljiva jer je “prije svega nepošteno prema nama građanima, koji smo u inicijalnoj javnoj ponudi dionica uložili svoj novac ali i svoje povjerenje u tržište kapitala, ali i zakone Republike Hrvatske”.