U srpnju je nastavljen negativan trend kod dioničkih i mješovitih fondova koji traje još od početka lipnja. Iako su izašla neka od polugodišnjih financijskih izvješća tvrtki koja donose u većini očekivane, ali ipak pozitivne rezultate, na prinose fondova u srpnju mjesecu najveći utjecaj je imala ljetna burzovna letargija koja je vidljiva u jako niskim dnevnim prometima. Ukratko, u srpnju je jedina bitnija vijest bila najava Molove javne ponude za Inu. No kako se ništa posebno nije dešavalo na tržištu kapitala takvi su i rezultati fondova. Najbolji rezultat prošli mjesec imao je OTP indeksi fond koji je porastao 1,6 posto

Novi fond na tržištu
Dionički indeks CROBEX srpanj je završio s blagim rastom od 1,4 posto. Situacija kod ostalih dioničkih indeksa u regiji je bila različita, jedino su crnogorski NEX20 i makedonski MBI10 zabilježili znatniji rast od 7,25 posto odnosno od 10,6 posto. Ostali dionički indeksi u regiji u glavnom su mjesec završili negativno, dok je regionalni dionički indeks Dow Jones Balkan 50 razdoblje završio s rastom od 5,3 posto. Inače, prošli mjesec je s radom počeo još jedan novi otvoreni investicijski fond. Radi se o mješovitom fondu Agram Trust koji je s radom počeo sedmog srpnja, a upravlja ga Agram Invest. Najveće prinose u srpnju su ostvarili dionički i obveznički fondovi, a predvodi ih posebni dionički fond OTP Indeksni. Među prvih deset prema prinosu ostvarenom u srpnju nalaze se tri dionička, jedan mješoviti i šest obvezničkih fondova. Na negativnom je teritoriju od ukupno 85 fondova završilo njih 49 i ostvarili su mjesečne promjene vrijednosti udjela u rasponu od 1,6 do -8,9 posto. Pozitivne rezultate su ostvarili svi novčani te 12 od ukupno 13 obvezničkih fondova. Od ukupno 57 dioničkih i mješovitih, šest dioničkih i tri mješovita fonda bilježe rast vrijednosti udjela a ostalih 48 je palo. Rast veći od jedan posto bilježe jedino dionički OTP Indeksni (1,6 posto), A1 (1,5 posto) i ZB euroaktiv (1,1 posto). Najveći pad bilježe također dionički fondovi, AC Rusija (8,9 posto), PBZ I-Stock (7,8 posto) i Raiffeisen Central Europe (7,7 posto). Mješoviti su fondovi u srpnju ostvarili mjesečne promjene u rasponu od 0,8 do -4,96 posto. Među njima je najviše porastao najmlađi mješoviti fond, Agram Trust (0,8 posto), a s rastom od 0,25 posto slijedi ga ST Aggressive. Najveći pad kod mješovitih ubilježili su HPB Dynamic s padom od 4,96 posto i ZB global koji je pao za 2,72 posto. Pored navedenih je još pet mješovitih fondova palo za više od dva posto, a ukupno je 11 mješovitih srpanj završilo u crvenom. Od 13 obvezničkih fondova, pao je jedino KD Adria Bond 0,14 posto, dok je ostalih 12 poraslo u rasponu od 0,15 do 0,90 posto.

Snažan rast Hi-casha
Najbolji je bio Raiffeisen Bonds (0,9 posto) a slijedi ga s ostvarenih 0,82 posto rasta HPB Obveznički. Novčani su fondovi svi porasli u rasponu od 0,18 do 0,43 posto. Najbolji među njima bio je HI-cash a s rastom od 0,43 posto ga slijede VB Cash, Select Novčani i PBZ Euro Novčani. Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 3,27 do -37,19 posto. Pozitivne rezultate u ovoj godini je ostvarilo 26 fondova, među kojima su svi novčanini, devet obvezničkih te Prospectus Worldwide i Agram Trust. Deset je fondova od početka godine palo manje od deset posto, 22 fonda bilježe pad između 10 i 20 posto, dok ih 27 bilježi pad veći od 20 posto.

Kod izračuna mjesečnih promjena fondova, te cijena dionica u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 1. 7. do 31. 7. 2008., a zaključne vrijednosti indeksa i dionica na dan 31. 7. 2008.

Suzdržani ulagači razlog slabijeg prinosa fondova

Razlog negativnih prinosa u ovoj godini kod mješovitih i dioničkih fondova je generalna suzdržanost ulagača na domaćim i tržištima regije, čiji je uzrok djelomično i kriza u svijetu. Kako se je rast cijene nafte zaustavio odnosno je cijena čak pala, dolar je lagano oporavio a banke u SAD su već zbrojile gubitke nakon problema s drugorazrednim hipotekarnim kreditima, analitičari nagađaju da bi pozitivna vijest moglo biti Barak Obamino predsjedovanje SAD-u u slijedećem mandatu. Na domaćem tržištu bi najvjerojatnije pozitivno reagirali ulagaći ako Mol izađe s javnom ponudom za Inine dionice koja bi zadovoljila ulagaće, što bi značilo priljev velike količine sredstava, a dio kojih bi se ponovno vratio na tržište i tima istom dao pozitivan impuls.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?