EN DE

Na odmoru valja zaboraviti posao

Autor: Rajka Ramić
06. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Za neodlazak na odmor mnogi radnici pronalaze maštovite izgovore, no rad bez odmora loš je i za njih i za njihova poslodavca

Potaknuti razvojem novih tehnologija, sve više zaposlenika na svim razinama ne može se potpuno odreći posla. S jedne strane postoje pritisci poslodavaca, no s druge strane zaposlenici ne shvaćaju da je odmor važan. Recentna istraživanja pokazuju da se razina stresa smanjuje samo ako se tijekom slobodnih dana čovjek zaista odmara. Kod onih koji su i na nekoj plaži u stalnom kontaktu s kompanijom razina stresa se ne smanjuje. “Radni odmor” je tako, zapravo, vrijeme bačeno u vjetar. Zaposlenik se nije nije odmorio, a nije ni radio punim kapacitetom. Zbog toga se prekidanje veza s poslom može promatrati i kao zdravstveno, ali i kao etičko pitanje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Isprike, isprike
Koje od ovih izjava vrijede za vas?
A) Dobijem 15 plaćenih slobodnih dana godišnje i upotrijebim ih – bez osjećaja krivnje.
B) Dobijem 15 plaćenih slobodnih dana godišnje, ali osjećam grižnju savjesti ako ih upotrijebim.
C) Nisam uzeo slobodan dan već godinama. Ja sam odan svojoj kompaniji ili poduzeću i ponosim se time.
D) Radim sam za sebe i ne uzimam slobodne dane. Ako ne radim, ne zarađujem.
Čak i ako ste izabrali A sigurno poznajete ljude iz preostale tri kategorije. U SAD-u se zaposlenici ponose činjenicom da rijetko ili nikada uzimaju slobodne dane. Mora se zaraditi za život i mnogi vole svoj posao, pa je ustezanje od uzimanja slobodnih dana opravdano, točno? Ne, nije. Ostavljanje posla na nek vrijeme nije samo prihvatljivo, to je etička obaveza. Evo zašto. S obzirom na broj plaćenih slobodnih dana koje dobivaju radnici, SAD je pri dnu ljestvice 49 zemalja, prema podacima kompanije za savjetovanje o ljudskim resursima Mercer. U većini velikih kompanija u toj državi, radnicima je dodijeljeno u prosjeku 15 slobodnih dana s plaćom, osim praznika. Ta brojka možda zvuči impresivno, ali se mora uzeti u obzir situacija u drugim zemljama: Australci, Talijani, Latvijci i Japanci dobiju 20 slobodnih dana, Šveđani i Grci dobiju 25, Litavci dobiju 28, a Finci i Francuzi dobiju 30. Zamislite šest tjedana plaćenog godišnjeg odmora svake godine – bez grižnje savjesti. To je u SAD-u teško zamisliti. Mnoge zemlje propisuju plaćene odmore, ali SAD nije jedna od njih, pa je sasvim moguće da mnoge kompanije gledaju na slobodne dane kao povlasticu, beneficiju, nešto izvan onoga što su dužni ponuditi. Ali iz etičkih razloga ozbiljna je pogreška za poslodavce gledati na godišnje odmore na taj način, a jednako je pogrešno da se radnici osjećaju nelojalni svojem poslodavcu ili svojim kolegama kada uzmu slobodne dane. Kakve veze ima etika s godišnjim odmorima? Prisjetino se pet osnovnih principa etike: ne čini štetu, učini stvari boljima, poštuj druge, budi pravedan i budi pun ljubavi. Također, prisjetite se da se etičke odgovornisti ne odnose samo na to kako tretiramo druge nego i na to kako tretiramo sami sebe. Iako je etika u osnovi štit protiv samoljublja, ispravno je i dobro tretirati samog sebe s poštovanjem, poštenjem i sućuti, te izbjegavati oštećivanje samog sebe.

Autor: Rajka Ramić
06. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati