Dobit telekoma i IT tvrtki u Hrvatskoj premašuje milijardu dolara, a njihov ukupni promet iznosi gotovo osam milijardi dolara. Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) i statistici Hrvatske gospodarske komore (HGK), najveći tržišni dobitnici su telekomi, a posebno tvrtka T-HT, na koju otpada približno petina tržišta po prihodima i trećina po dobiti. U HIZ-u ističu da ICT sektoru predstoji proces prilagođavanja EU, a država želi taj proces financijski podržati osnivanjem domaćeg ICT klastera. Na sličan način Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva već sufinancira dva klastera, a prema HIZ-ovim istraživanjima ICT klaster jedan je od četiriju s najvećim šansama za uspjeh na stranim tržištima. Ispred njega su klasteri Voda, Mala brodogradnja i Drvo-Namještaj. “ICT sektor jedan je od najperspektivnijih segmenata hrvatskoga gospodarstva koji raste po godišnjoj stopi od 18,4 posto i sudjeluje u ukupnom hrvatskom BDP-u s pet posto. Želja nam je potaknuti njegovu kompetitivnost i proboj na strana tržišta stvaranjem klastera ICT rješenja koji će financijski poduprijeti Vlada”, izjavio je Dubravko Mihalić, glavni tajnik udruge HIZ na nedavnoj SAP-ovoj konferenciji SAP Business All-In-One Arena 2008. u Zagrebu. Podaci o ICT sektoru za 2007. dostupni su parcijalno i iz više izvora, a ukazuju na slab rast IT tržišta, dok je primjetan stabilan napredak telekoma od 5,9 posto, na više od 15 milijardi kuna.

Modernizacija poslovanja
Glavni tajnik HIZ-a Mihalić kaže da su Finini podaci već potvrdili ta predviđanja, odnosno lani su IT tvrtke ostvarile promet od 5,95 milijardi kuna uz dobit od 506 milijuna kuna. Kao velik izazov daljnjem razvoju domaćih tvrtki, pa tako i onih iz sektora ICT-a, Mihalić navodi nepovoljne uvjete dolaska do kredita. To je posebno važno za ICT sektor koji svoju priliku za veći rast sve više traži u modernizaciji poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, a to je segment gospodarstva kojem za takve namjene nedostaje kapital. Nakon privatizacije i liberalizacije pred Hrvatskom je novi val ulaganja u sektor telekomunikacija. Iznosi se mjere u milijardama, a rokovi za njihovu realizaciju u samo nekoliko sljedećih godina. Zamjenik ravnatelja zagrebačkog Sveučilišnog računskog centra (SRCE) Ivan Marić izjavio je za Poslovni dnevnik kako očekuje da će u idućih pet godina, odnosno do 2012. godine u Hrvatskoj biti nužno uložiti približno sedam milijardi kuna u razvoj telekomunikacijskih mreža nove generacije koje će omogućiti građanima i poslovnim subjektima brzine pristupa internetu od 100 Mbps na više. “Gradnja optičkih veza koje povezuju sva kućanstva i tvrtke u Hrvatskoj, a koja je preduvjet realizacije zacrtanih kapaciteta, prema okvirnoj procjeni stajat će oko sedam milijardi kuna. Ta je procjena napravljena na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku iz kojih je vidljivo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,4 milijuna kućanstava, pri čemu je za prosječnu cijenu spajanja jednog kućanstva na novu mrežu uzeta vrijednost od 5000 kuna”, kaže Marić. Međutim, Marićevu procjenu u poslovnim krugovima doživljavaju prilično niskom. Prema Vodatelovoj računici, u idućih pet godina vrijednost novog investicijskog vala u sektoru telekomunikacija popela bi se na gotovo deset milijardi kuna. Još veći iznos potrebnih ulaganja iznijela je vodeća tvrtka iz telekomunikacijskog sektora, T-HT. Siniša Đuranović, šef regulatornih poslova te grupacije, u jeku rasprave o problemima infrastrukturnih ulaganja, prije nešto više od godinu dana, istaknuo je da je za gradnju mreže putem koje bi Hrvati surfali brzinama od 20 i više Mbps nužno uložiti dvije milijarde eura, odnosno gotovo 15 milijardi kuna. Đuranović je pojasnio da Europska unija danas ima velike probleme u upravljanju telekomunikacijskom infrastrukturom. Naime, on tvrdi da su zbog niskih marži od veleprodajnih usluga bivši monopolisti znatno usporili ulaganja u gradnju novih optičkih mreža koje su nužne za pružanje nove generacije TK usluga. U Hrvatskoj je na optičke mreže, koje su dosad najintenzivnije gradili Metronet, Optima telekom i T-HT, odnosno novu telekomunikacijsku infrastrukturu, priključeno nekoliko tisuća građana i tvrtki. To je iznimno malo kad se usporedi s postojećih dva milijuna korisnika interneta. No ništa bolja situacija nije ni u EU gdje je, prema podacima Europske komisije, na optičke mreže priključeno manje od milijun korisnika.

Ulaganja u optičke mreže
U Sjedinjenim Američkim Državama ta brojka iznosi tri milijuna, a u Japanu i Južnoj Koreji 11 milijuna. Kao i u Hrvatskoj, i u EU su ulaganja u optičke mreže nove generacije relativno niska zbog čega tehnološki zaostaje za SAD-om i Japanom. Konzultantska kuća McKinsey iznijela je procjenu da će za nadogradnju i gradnju nove optičke infrastrukture nužne da bi EU mogao uspješno konkurirati SAD-u i Japanu biti potrebno više od 300 milijardi eura. Iako internetski promet u Hrvatskoj raste sukladno Mooreovu zakonu – da se računalna snaga mijenja eksponencijalno s vremenom – davatelji internetskih usluga ne prate taj trend. Najslabija karika je u vezi, od telefonske centrale do krajnjeg korisnika, odnosno tzv. infrastrukturi zadnje milje. O odnosu domaćih i stranih IT tvrtki, sistemskih integratora prije svega, bilo je govora na nedavnoj Combisovoj konferenciji u Zadru, s posebnim osvrtom na strateški zaokret IBM-a prema tom sektoru. Matija Martić, vlasnik Optime telekoma, prokomentirao je u Zadru da je riječ o velikom iznosu. “Meni se više isplati poslovati s nekom hrvatskom ICT tvrtkom jer je korištenje usluga međunarodnih sistemskih integratora iznimno skupo.

Optimalna ušteda
Da me ne biste krivo razumjeli, nije mi važna maksimalna ušteda, nego ona optimalna. Hrvatske ICT tvrtke mogu obaviti posao jednako dobro kao i one strane, a fleksibilnije su jer znaju da im zauzvrat pomažemo u njihovu razvoju“, izjavio je Martić. I Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, smatra da je isplativije uzeti domaću ICT tvrtku. ”Točno je da je dodana vrijednost razlog zbog kojeg tvrtke kupuju ICT proizvode i usluge. Međutim, hrvatske ICT tvrtke za razliku od međunarodnih imaju bolje stručnjake i stoga je naša usluga kvalitetnija. Najbolji ICT stručnjaci su uvijek domaći. Vrhunski američki ili britanski ICT stručnjak neće htjeti doći raditi u Hrvatsku, nego će raditi u svojoj zemlji. S druge strane najbolji domaći ICT stručnjaci rade u hrvatskim ICT tvrtkama“, tvrdi Gabrić. Danijela Bistrički-Morović, direktorica upravljanja mrežom i uslugama u Vipnetu, istaknula je da rado surađuje s domaćim sistemskim integratorima, ali da joj nedostaju takve tvrtke s ponudom koja je više specijalizirana. ”Vipnet je tehnološka kompanija jer se naše usluge i proizvodi temelje na tehnologiji. Budući da je tehnologija osnova našeg poslovanja, vjerojatno je da je nikad nećemo biti spremni autsorcati. No imamo brojne tehnološke partnere i ono što primjećujem je da nam nedostaju profilirani sistemski integratori. I to vjerojatno zato što je hrvatsko tržište malo za razvoj takvih kompanija. “, zaključila je Bistrički-Morović.