Kako bi zaštitile svoje resurse, kompanije se služe različitim metodama kontrole radnika – od kompjutorskog nadziranja, preko snimanja telefonskih razgovora do video nadzora i GPS sustava. Kada je riječ o računalima, kompanije najviše brine posjećivanje web stanica nedoličnog sadržaja. Kako bi spriječile takve radnje, 65 posto američkih kompanija blokira pristup stranicama takvog sadržaja, što je u odnosu na 2001. godinu porast od 27 posto i samo je mali dio politike korporativne sigurnosti u vezi s nadgledanjem kompjutora zaposlenika.

Briga za proizvodnju
Čak 36 posto američkih kompanija nadgleda sadržaj na računalima, tipkanje po tipkovnici i vrijeme provedeno za njom, a 50 posto kompanija sprema i pregledava datoteke svojih zaposlenika. Neke tvrtke odlučile su kontrolirati e-mailove, dok njih 55 posto zadržava i pregledava elektronske poruke. Koliko su korporacije odlučne u zaštiti svojih interese i brizi za proizvodnju i koliko su zaista spremne iskoristiti nadzor protiv radnika, govori i podatak da je iz tvrtki otpušteno 26 posto radnika upravo zbog zloupotrebe interneta, 25 posto ostalo je bez posla zbog zloupotrebe e-maila, a za šest posto zaposlenika “kobno” je bilo telefoniranje u privatne svrhe. Od svih kompanija koje su uvele monitoring ili neku drugu vrstu nadzora njih 80 posto informiralo je svoje djelatnike da se nad njima vrši monitoring, 82 posto kompanija obavijestilo je svoje ljude kako će se ubuduće spremati i pregledavati kompjutorski fajlovi, 86 posto njih upozorilo je kako će se vršiti nadzor e-mailova, a najviše njih, 89 posto, izdalo je priopćenje kako će se pratiti upotreba weba. Mnoge kompanije riješile su pitanje nadzora s pravne strane. Tako 84 posto poslodavaca ima pravilnik kako koristiti e-mail u osobne svrhe, kako se koristi internet za osobne potrebe reguliralo je njih 81 posto, 42 posto reguliralo je korištenje instant messengera, a rad na vlastitom web sajtu u radno vrijeme pravilnikom je obuhvatilo 34 posto poslodavaca. Neke od kompanija pravilnikom su regulirale i postavljanje poruka na korporativnom blogu (23 posto), kao i vođenje vlastitog bloga u uredovno vrijeme (20 posto).

Uočiti lijenčine
Više od polovice kompanija koristi video nadzor kao mjeru kontrole svojih djelatnika da bi spriječile krađu, nasilje ili sabotiranje poslovnog procesa. Među kompanijama koje koriste video nadzor 85 posto njih obavijestilo je svoje djelatnike o uvođenju video nadzora. Ovaj vid nadzora poslodavci smatraju kao dobru zaštitu ne samo za posao nego i za same djelatnike. Tako video nadzor u uredima pomaže poslodavcima da brže uoče lijenčine i pronevjeritelje. U rukama nekog s lošim namjerama video nadzor može narušiti ionako tanak balans između sigurnosti i privatnosti. Poslodavci koji koriste satelitsku tehnologiju u svom nadzoru još su u manjini. Tek njih pet posto koristi GPS za kontrolu mobilnih uređaja, osam posto koristi GPS kako bi pratilo kretanje tvrtkinih vozila, dok se osam posto koristi njime kako bi kontroliralo zaposlenikove iskaznice s čipom. Uza sve nabrojane prednosti ali i mane, u ovoj godini, tri četvrtine velikih svjetskih kompanija ima u planu investirati više u internu kontrolu nakon što se pokazalo da takav pristup ipak donosi znatne poslovne koristi.

U Hrvatskoj se standardi sigurnosti tek uvode

U Hrvatskoj je, za razliku od Zapada, mnogo češći slučaj da je zaposlenik nakon odlaska iz tvrtke zadržao lozinke i pristup internim servisima kompanije, te ih čak nastavio koristiti za svoje potrebe, nego li da ga je poslodavac nadzirao za vrijeme posla. Ipak, najveće i tehnološki najbolje opremljene tvrtke u Hrvatskoj, kao što su telekomi i banke, imaju vrlo precizno razrađen sustav kontrole pristupa servisima kompanije kao i nadzor nad elektroničkom komunikacijom zaposlenika. Upravo se ta pravila dodatno pooštravaju uvođenjem novih ISO standarda sigurnosti što je proces koji je kod nas na začetku.

Mjere se otkucaji srca i signali iz mozga

Microsoft upravo razvija specijalan softver za videonadzor produktivnosti, psihičke stabilnosti i kompetencije zaposlenika. Novi Microsoftov sustav omogućit će poslodavcima da nadgledaju zaposlenikove ‘performance’ poput otkucaja srca, temperature tijela, pokrete, izraze lica i krvni tlak. Prvotno, sustav je bio ograničen na pilote, vatrogasce i austronaute. Osim nabrojanog, bežični senzori moći će očitavati EMG, signale mozga i disanje. Sustav će moći automatski detektirati frustracije i stres kod zaposlenika i ponuditi pomoć. Među ostalim, fizičke promjene pojedinog zaposlenika uspoređivat će se s njegovim psihološkim profilom koji je izrađen na bazi njegove težine, godina starosti i zdravlja. Ako sustav otkrije povećane otkucaje srca ili izraz lica koji sugerira na stres ili frustraciju, obavijestit će menadžera da je potrebno uputiti pomoć zaposleniku. Nevladine udruge oštro su kritizirale potencijal tog sustava rekavši kako je time nadgledanje ljudi došlo na neku novu razinu. Ako se prisjetimo primjera kada je američka kompanija CityWatcher 2005. godine od svojih radnika zatražila da ugrade čipove pod kožu da bi mogli pristupiti svim djelovima kompanije, Microsoftov projekt izgleda gotovo benigan. Odvjetnici najavljuju da bi mogao biti odobren sljedeće godine.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe