Smanjena likvidnost i pad vrijednosti dioničkog indeksa glavna su obilježja Zagrebačke burze u ovoj godini. Dionički promet od početka je godine na Zagrebačkoj burzi pao gotovo 10 posto, a u prvom je polugodištu manji 39 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je ukupno iznosio 9,9 miljardi kuna. Pri tome je promet obveznica prepolovljen te je iznosio 111 milijuna kuna. Dionički promet smanjio se za 9,8 posto u odnosu na prvo polugodište 2007. te se dionicama protrgovalo u vrijednosti od 9,9 milijardi kuna. Dionički indeks CROBEX u ovom je razdoblju izgubio 31,5 posto. Dok je na kraju polugodišta 2007. godine njegova vrijednost iznosila 5239 bodova, na kraju lipnja ove godine vrijednost mu je pala na 3587 bodova.

Rast broja transakcija
Institucionalni promet je smanjen za 58,7 posto, ali je u prvom polugodištu 2008. broj transakcija ipak povećan za 26,9 posto. Redovni je promet dionicama u prvih šest mjeseci bio manji od 10 milijardi ili 10-ak posto manje nego lani, a u lipnju je pao i ispod milijardu kuna. U skladu s malim prometom i padom CROBEX-a smanjena je i ukupna tržišna kapitalizacija za 27,7 posto. Tržišna kapitalizacija dionica smanjila se pri tome 29,9 posto te je u lipnju iznosila 246 milijardi kuna. U prvom polugodištu ove godine tržišna kapitalizacija 10 dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom smanjena je za 67 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zagrebačka banka, koja je u prvom polugodištu 2007. sa 38,2 milijarde kuna zauzimala prvo mjesto, u prvih šest mjeseci ove godine zauzela je drugo mjesto sa 25 milijardi kuna. Prvo mjesto liste dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom zauzela je Ina sa 25,7 milijardi kuna, što je za 4 milijarde manje nego je imala u istom razdoblju prošle godine. Prosječan dnevni promet pao je 39,1 posto te je u prvih šest mjeseci iznosio 150,1 milijun kuna. Najmanji ukupni promet zabilježen je upravo u lipnju kada je iznosio 1,6 milijardi kuna, što je gotovo četverostruko smanjenje u odnosu na siječanj kada je iznosio 5,8 milijardi kuna. U lipnju dionički promet za razliku od ostalih mjeseci nije ni prešao milijardu kuna. Trend smanjenog prometa posebno je bio vidljiv u veljači, a onda se nešto blažim padom nastavio i sljedećih mjeseci. Posebno je vidljivo kada se pobliže pogledaju prosječni dnevni volumeni trgovanja po pojedinim mjesecima. U veljači je taj volumen iznosio 73 milijuna kuna, a onda je uslijedio oštar pad koji je posebno bio oštar u travnju kada je iznosio tek 12,4 milijuna kuna.

Dionica HT-a pala 23 posto
U lipnju je uslijedilo blago poboljšanje kada je volumen povećan na 13 milijuna kuna. Primat među dionicama s najvećim prometom na Zagrebačkoj burzi i dalje drži dionica Hrvatskih telekomunikacija koja je i jedina u pola godine ostvarila promet viši od milijardu kuna. Problem je jedino što je ta dionica u šest mjeseci izgubila 22,6 posto svoje cijene te je na kraju lipnja njezina cijena došla na 8 kuna od cijene u javnoj ponudi koja ej bila 263 kune. Njezina se korekcija nastavila i u srpnju. Među prvih 10 dionica s najvećim prometom nalazi se i Ingra kojom je protrgovano ukupno 334 milijuna kuna. Ta je dionica izgubila 39,8 posto svoje vrijednosti od početka godine. Valja, međutim, spomenuti kako je ona ipak rasla nekoliko stotina posto u 2007. godini. Drugo mjesto po kriteriju najvećeg prometa zauzima Atlantska plovidba kojom je protrgovano u vrijednosti od 807 milijuna kuna. Ona je pojeftinila gotovo 30 posto. Dionica Dalekovoda je od 10 najlikvidnijih dionica najviše na gubitku jer je njezina vrijednost od početka godine prepolovljena. Zagrebačka burza pogođena je kao i ostale svjetske burze zbog svjetske ekonomske krize iako ona ima svojih specifičnosti kao što je okruženje u kojem djeluje. Osim toga, CROBEX je u posljednjih godinu i pol dana višestruko rastao u odnosu na svoje svjetske pandane.

Borbeni lipanj
Strani investitori su nakon kulminacije svjetske financijske krize početkom godine počeli prvo napuštati burze u regiji. Domaće tržište kapitala i dalje spada u tržišta u nastajanju, koje ipak karakterizira veća volatilnost u odnosu na razvijena tržišta, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Da ipak postoje neke razlike, pokazao je prošli tjedan kada je za inicijalno paljenje euforije na Zagrebačkoj burzi bila zadužena dionica Ine čiju je pažnju privukla borba mađarskog Mola i austrijskog OMV-a. Naime, nakon što je na Croatia Summitu u javnost puštena ideja hrvatske Vlade o zamjeni Ininih dionica s Molovim, onda je u cijelu priču uletio OMV koji je također izrazio spremnost za kupnju dionica. To je raspalilo maštu ulagača te je nastala prava pomama za Ininim dionicama, koja je u tjedan dana narasla 16,4 posto prešavši cjenovnu granicu od 3 tisuća kuna. Iz OMV-a su potvrdili da su spremni preuzeti 19 posto Vladina paketa i još 7 posto iz Braniteljskog fonda. Hanfa nije isključivala obvezu OMV-a da raspiše javnu ponudu za preuzimanje. Inina dionica izazvala je rast i ostalih dionica izvlačeći Zagrebačku burzu iz letargije u koju je upala. Gotovo sve najlikvidnije dionice počele su rasti bježeći s najnižih razina u zadnje dvije godine.

Usponi i padovi CROBEX-a
Ta euforija nije dugo trajala te je Inina dionica očekivano počela padati jer su mnogi htjeli zaraditi na velikoj razlici koja se stvorila u samo nekoliko dana. Indeks se ponovno vratio na razine od 3500 bodova, a sve su najlikvidnije dionice zabilježile pad, uključujući i Inu. Iako su mnogi analitičari na početku godine tvrdili da bi tromjesječna financijska izvješća mogla pokrenuti burzu, to se nije dogodilo upravo zbog negativnog sentimenta koji vlada svjetskim tržištem u kojima su neke burze već zaronile u područje medvjeda. Ako je vjerovati analitičarima, krajem druge polovice godine burzu očekuje oporavak, ali rekordni rast iz prošle godine teško da će se ponoviti.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”