Iz dobro obaviještenih izvora koji su željeli ostati anonimni doznajemo kako je dubrovački Atlas blizu potpisivanja koncesijskog ugovora za obnovu dubrovačke žičare na Srđu. Interes je pokazala španjolska kompanija Mallorca Sea Shipping koja je zastupnik Pullmantur Cruises, jednog od najvećih cruiserskih prijevoznika koji je prošle sezone često dovodio goste u Dubrovnik. Procjenjuje se kako bi obnova žičare mogla stajati oko trideset milijuna kuna, međutim još se traži potpora gradske vlasti za proširenjem sadržaja na hotel i restoran.

Velika investicija
Ukupna investicija mogla bi, realiziraju li se planovi, iznositi i 75 milijuna kuna. Za posao postavljanja novih kabina, stupova i vučnih kabela je zainteresirana švicarska tvrtka Deppelmavr koja je servisirala i staru žičaru. Iz Atlasa nisu željeli davati komentare pod izlikom da službeni PR ne postoji te da je izjave komptentan davati samo generalni direktor koji također nije dostupan jer je trenutno izvan zemlje. Prema najavama, taj bi se elitni turistički objekt mogao otvoriti već za sezonu 2007. godine. Taj bi objekt u budućnosti mogao biti znatan generator prihoda Atlasa jer se procjenjuje kako bi se žičarom godišnje moglo prevesti na Srđ i više od 250.000 putnika. Taj je broj sasvim realan jer je Atlas kompanija koja putem cruisera dovodi najveći broj gostiju u Dubrovnik, a s druge strane, u susjedstvu žičare gradit će se golf-tereni na Srđu. Podsjetimo, 1969. godine Atlas je otvorio žičaru na Srđu, jedinu takvu žičaru na Jadranu, koja je za idućih dvadeset godina prevezla više od 2,5 milijuna putnika. Ujesen 1991. godine žičara je potpuno razorena u agresiji JNA na Dubrovnik. Krajem 90-ih većinski vlasnik Atlasa (75 posto) postaje “Sutivan Investment Anstalt” u vlasništvu “Lukšić grupe”. Osnažen kao dio grupacije “Lukšić” koja u svom sastavu ima više od 24.000 kreveta duž Jadranske obale, od Poreča (Plava Laguna) do Dubrovnika i Cavtata, od kojih su “Grand Villa Argentina” u Dubrovniku i “Hoteli Croatia” u Cavtatu hoteli s pet zvjezdica, Atlas osim svoje osnovne djelatnosti klijentima nudi kompletnu uslugu, prateći svjetske turističke trendove.

Očekivani rast
Očekuje se da će i godišnji rezultati za 2005. pokazati velik rast dobiti. To sugeriraju već i devetomjesečni rezultati. Naime, u prva je tri prošlogodišnja tromjesečja Atlas ostvario dobit u iznosu od 14,34 milijuna kuna što je bilo za čak 4,8 puta više nego u isto vrijeme lani kada je dobit iznosila 2,99 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Atlasa povećani za 30,85 posto na 190,49 milijuna kuna, a ukupni rashodi rasli su sporije po stopi od 23,54 posto na 176,15 milijuna kuna.Restrukturiranje koje Atlas provodi dvije godine konačno je, osim rasta prihoda od prodaje koje najveća hrvatska turistička kompanija ostvaruje već nekoliko godina, rezultiralo i povećanjem neto dobiti od čak 46 posto. Naime, do 30. rujna 2005. godine Atlas je povećao prihode od prodaje 7 posto na 172 milijuna HRK, a neto dobit sa 14,3 na 21 milijun HRK. Procijenjenom operativnom maržom za 2005. od 6 posto te povratom na dionički kapital od 9,3 posto dubrovačka se kompanija sustiže poznatije europske turoperatore što se profitabilnosti tiče.

Siniša Malus

Institucionalni investitori povukli dionice iznad 100 kuna

Baš kao i golema većina domaćih izdanja i Atlas se u prvom tromjesečju lani prometnuo u istaknutog dobitnika, dojezdivši tada na valu optimizma do rekordnih 100 kuna. Međutim, agresivna likvidacija radi akumulacije profita nije zaobišla ni Atlas pa je već u ožujku 2005. godine uslijedilo neugodno prizemljenje obilježeno padovima ispod razine od 80 kuna. Pa ipak, dobri poslovni rezultati potpomognuti pozitivnim recenzijama pojedinih analitičara uspjeli su održati cijenu dionica unutar raspona od 80 do 90 kuna. Ključan impuls bile su spekulacije o mogućim promjenama u vlasničkoj strukturi, kojom dominira Lukšić grupa sa 75 posto udjela. Naime, dramatičnim je obratom početkom veljače cijena dionica uvećana za čak trećinu da bi samo nekoliko dana kasnije postavila i aktualni all-time-high od 109 kuna. Vlasničku strukturu (prema izvješću SDA) karakterizira znatno viša koncentracija institucionalnih investitora.

Mario Gatara

Velika promjena

Računovodstvo kakvo poznajemo odlazi u prošlost: Brojke više nisu dovoljne za uspješno poslovanje

Problem manjka radnika

Potencijal AI-ja u Europi mjeri se u bilijunima. Iz industrije poručuju: To ćemo ostvariti samo na jedan način