Dok s jedne strane Narodna banka Srbije (NBS) restriktivnim monetarnim mjerama nastoji smanjiti potrošnju, građani i poduzetnici to s druge strane nadoknađuju povećanjem zaduženosti kod poslovnih banaka. Prema podacima što ih je objavio Kreditni ured, prosječna zaduženost po stanovniku iznosi 400 eura, a po zaposlenome dvostruko više. Zaduženost stanovništva u prvom polugodištu porasla je za 6,8 posto u odnosu na kraj 2007. godine.

Rast dugovanja
Prema kazivanju Veroljuba Dugalića, glavnog tajnika Udruge banaka, utješno je to što je i pored povećanja zaduženosti dugovanja srpskih građana manja nego u zemljama u okruženju. Razlog tomu su ograničene mogućnosti za uzimanje kredita. NBS je donio odluku kako se građani mogu najviše zadužiti do trećine zarade, a u njihova opterećenja ušli su i minusi na tekućim računima. Zadužnost poduzetnika i tvrtki je još drastičnija. Njihova ukupna zaduženost iznosi 8,8 milijardi eura. Zaduženost poduzetnika, koji duguju 445,6 milijuna eura, porasla je za 15,2 posto, a tvrtki čak za 22 posto. Ukupna zaduženost poduzeća iznosi 8,3 milijarde eura. Za razliku od poduzetnika i poduzeća koji se sve više zadužuju, poslovne banke bilježe rast dobiti. Iako je svijet zahvaćen golemom financijskom krizom u kojoj banke gube na stotine milijardi eura, a prema neslužbenim podacima samo europske banke moraju otpisati dužnicima oko 90 milijardi eura zbog nemogućnosti naplate potraživanja, banke u Srbiji bilježe visoku prifitabilnost. Lani je cjelokupni bankarski sektor zabilježio profit od 294 milijuna eura i pored gubitka od 100 milijuna eura što ga je imalo devet banaka. Banke najviše zarađuju na poslovima sa stanovništvom zbog visokih kamata, ali i kupnjom vrijednosnih papira središnje banke.

Gubitak NBS-a
Radi poništavanja viška novca na tržištu kako bi održao makroekonomsku stabilnost, NBS je lani ostvario gubitak od 100 milijuna eura. Taj iznos najviše se prenio u poslovne banke koje su otkupljivale vrijednosne papire, a zatim kod dospijeća naplate ostvarivale znatnu razliku. Špekulira se da u tom cijelom poslu ima sumnjivih stvari jer kada vrijednosni papiri dospijevaju na naplatu, tečaj dinara je visok tako da poslovne banke s domaćom valutom mogu kupiti više eura nego što su platile prilikom otkupa vrijednosnih papira.

Utjecaj NBS-a

Središnja banka je povećanjem osnovne kamatne stope na 15,75 posto nastojala natjerati poslovne banke da povećaju kamate kako bi izazvala smanjenje potražnje za kreditima, ali to se nije dogodilo. Zahvaljujući visokim zaradama poslovne banke imaju dovoljno rezervi da nude kredite bez povećanja kamata. S druge strane kod stanovništva zbog malih primanja (prosječna mjesečna plaća iznosi oko 400 eura) postoji velika potražnja za dodatnim sredstvima kako bi s njima zamijenili dotrajale kućanske aparate, a najviše kredita uzima se za odlazak na ljetovanje. Građani su se pokazali revnosni u vraćanju zajmova tako da samo 1,4 posto kasni s otplatama kredita. To u usporedbi s lanjskom godinom predstavlja povećanje od 0,2 posto. Banke vide golemu rezervu u dodjeljivanju stambenih kredita. Udio stambenih kredita u srpskom BDP-u pet je puta manje nego u srednjoeuropskim zemljama.