Splitski brodar Jadroplov ni nakon gotovo godinu dana, koliko je trajao njegov najnoviji privatizacijski pokušaj, još neće dobiti privatnog vlasnika. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na jučerašnjoj je sjednici odlučio Vladi preporučiti da odbaci jedinu obvezujuću ponudu pristiglu na javni natječaj, koju je dala zadarska brodarska kuća Tankerska plovidba.
Premda je sama ponuda u skladu s propozicijama natječaja, te je s aspekta države atraktivna, stručne službe Fonda negativan su stav zauzele prema kupoprodajnom ugovoru, koji je priložila Tankerska plovidba u svojoj ponudi, a koja, prema pojašnjenju potpredsjednika HFP-a za prodaju i za pravne poslove Ivana Gotovca i Josipa Matanovića, ponudu čini uvjetovanom i stvara osjetne razlike u odnosu na natječaj. Tankerska je, naime, ponudila 240 milijuna kuna za 65,45 posto dionica Jadroplova, nešto više od početne cijene, a ispunila je i ostale tražene uvjete, uz ukupna ulaganja od gotovo 208 milijuna kuna.

Nova procjena
Međutim, u kupoprodajnom ugovoru Tankerska plovidba visinu istaknute cijene uvjetuje provedbom još jednog due diligencea, odnosno novu procjenu vrijednosti brodova Jadroplova, a drugi sporan detalje zahtjev da joj država jamči da na tržištu kapitala neće biti špekulacija s cijenom Jadroplovovih dionica. Budući da spomenutim uvjetima Tankerska odstupa od propozicija natječaja i od same ponude, te de facto traži pregovore o cijeni za dionice, UO nije ju prihvatio, a Vladi će, uz prijedlog da to potvrdi, uputiti i zahtjev da stručne službe Fonda zaduže što prije pripremiti novi natječaj za prodaju Jadroplova.
Očekivano, UO HFP-a prihvatio je uvjete za natječaje za prodaju većinskih udjela u šibenskom TLM-u i sisačkoj Valjaonici cijevi. U slučaju TLM-a bit će ponuđen paket od 80,2 posto dionica cjelovitog poduzeća, što znači da se odustalo od privatizacije temeljem prvotnog koncepta prodaje po organizacijskim cjelina. TLM će se najprije ponuditi po nominalnoj vrijednosti dionica, a osnovni uvjeti natječaja jesu zadržavanje postojeće djelatnosti tvrtke, kao i 1400 zaposlenika na najmanje dvije godine, uz poštivanje postojećeg kolektivnog ugovora, a od ponuđača se traži i minimalno ulaganje od 90 milijuna eura u razdoblju od tri godine od kupnje tvrtke. Nadalje, od potencijalnih kupaca tražit će se i rasklapanje postrojenja Elektrolize i sanacija okolnog kontaminiranog zemljišta, kao i podmirivanje obveza TLM-a prema svim vjerovnicima. Prema podacima koje je iznio Damir Polančec, predsjednik UO HFP-a, obveze TLM-a nadmašuju 1,18 milijardi kuna.

Prodaja zemljišta
U slučaju sisačke željezare Fond će od ulagača također tražiti zadržavanje postojeće djelatnosti, te postojeće razine zaposlenosti na godinu dana, preuzimanje svih obveza, zamjenska jamstva za obveze pokrivene državnima, te ulaganja od najmanje 100 milijuna kuna u razdoblju od godinu i pol. Iako Polančec ističe kako je želja privatizaciju sisačke željezare finalizirati kroz tri, četiri mjeseca, preduvjet za početak tog procesa bit će prodaja zemljišta željezare koje nije njezina logična tehnološka cjelina, a što će, uz nadzor Fonda, provesti uprava tvrtke. UO je zadužio stručne službe i da kroz dva, tri tjedna usuglase sve potrebne detalje oko novog natječaja za splitsku željezaru. U novom natječaju, među ostalim, od ulagača će se tražiti zadržavanje 450 radnika i ulaganja od 55 milijuna kuna. Upravni odbor jučer je inače održao prvu sjednicu nakon pet mjeseci stanke, a uz Polančeca i Kolegij Fonda nazočni su bili ministri Petar Čobanković i Božidar Kalmeta, dok su ostala dva člana, ministri Branko Vukelić i Ivan Šuker, izostali sa sjednice, koja je inače prvi put od dolaska HDZ-a na vlast bila otvorena za javnost.

Skraćuju se privatizacijske procedure

Konstatirajući kako za Dalmacijavino i Adriachem na nedavnim natječajima nije bilo ponuda jer su kako nalaže zakon dionice ponuđene po nominali, Polančec je ocijenio vjerojatnim da ni u drugom krugu, kada će se nuditi uz diskont, neće biti interesenata, koji dakle čekaju treći krug i posebne uvjete za kupnju problematičnih tvrtki.
Ta pomalo frustrirajuća procedura koju nalaže zakon, a koja usporava proces privatizacije, uskoro bi se ipak mogla izbjeći. Polančec najavljuje kako će novi zakon o privatizaciji, uz ostale novine ukinuti tu praksu u slučajevima gdje je očigledno da se ne može ponudu temeljiti na nominalnim vrijednostima. Prijedlog zakona će do kraja idućeg tjedna biti će upućen na raspravu u GSV.

Crikveničkom Jadranu produljen rok za dugove

Upravni odbor crikveničkom je hotelskom poduzeću Jadran do konca godine prolongirao vraćanje duga HFP-u, koji se popeo na 8 milijuna kuna. Odobrena mu je i prenamjena dijela kreditnih sredstava planiranih za pripremu sezone, pa će sa 9,5 milijuna kuna Jadran isplatiti plaće za prva dva ovogodišnja mjeseca.
Za tu će tvrtku do konca svibnja biti gotov prijedlog privatizacije, kojeg u paketu za turistički kompleks Primorsko-goranske županije priprema vladino povjerenstvo na čelu s Polančecom, ali na istom zadatku usporedo radi i tim stručnjaka u HFP-u.

Prihod HFP-a lani 103 milijuna kuna

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

HFP je u 2005. godini, prema jučer usvojenom završnom računu, ostvario 103,05 milijuna kuna prihoda, dok su mu troškovi iznosili 71,37 milijuna kuna, što znači da su prihodi za 31 milijun kuna bili veći od rashoda. Lani je Fond ostvario i 186,38 milijuna kuna prihoda od “priljeva sredstava”, koja ne ulaze u račun prihoda i rashoda, nego idu u državni proračun. Navjeći je dio pri tom i ostvaren temeljem ugovora o prodaji dionica bez popusta (70 milijuna kuna), potom od prodaje dionica i udjela putem burze (26 milijuna kuna), od obročne prodaje društava bez popusta (36 milijuna kuna), te obročne prodaje s popustom malim dioničarima (53 milijuna kuna). Najveći dio lanjskih prihoda HFP ima od dividendi, 35,79 milijuna kuna, pri čemu je najveći dio došao od Croatia osiguranja, te koprivničke Podravke.

prihodi u 2005. – 103,05 milijuna kuna

rashodi u 2005. – 71,37 milijuna kuna

priljev sredstava od privatizacije – 186,38 milijuna kuna