Iz krugova malih banaka prošlog je tjedna stigla zanimljiva inicijativa: predsjednik Uprave Banco Popolare Goran Gazivoda predložio je da se između banaka uvede trgovanje neiskorištenim kreditnim limitima. Iako ideja službeno nije prezentirana Hrvatskoj narodnoj banci, glavni savjetnik guvernera Žarko Miljenović oprezno je ustvrdio kako ne zna bi li se takva selektivna mjera mogla zakonski uobličiti.

Takav prijedlog ne čudi; naime, male su banke najjače pogođene mjerama središnje banke za ograničavanje rasta kredita. Strahujući za opstanak malih bankarskih institucija u uvjetima postojećih ograničenja, Gazivoda je predložio da “banke koje procijene kako će njihova stopa rasta kredita biti manja od dopuštenog limita, prodaju dio tog limita bankama kojima nedostaje prostora za razvoj”. “Ovom bi se mjerom ublažila neravnopravnost postojeće mjere ograničenja rasta plasmana”, obrazložio je svoju zamisao Poslovnom dnevniku Gazivoda. Smatra da prostora za takvu ideju na tržištu ima obzirom da svaka banka ima pravo rasta kreditnog portfelja do dvanaest posto godišnje. “Mijenja se jedino iskorištenost limita, odnosno dolazi do preraspodjele prostora”, kaže. Iako od uvođenja ograničenja rasta plasmana središnja banka budno prati poštuju li banke ograničenja, statistika o iskorištenosti tih limita se ne objavljuje. No, kako najbrži rast aktive u pravilu imaju najmanje banke, a njima bi dobro došlo još malo prostora za rast. Koji bi broj banaka mogao ponuditi neiskorištene limite na prodaju Gazivoda ne želi nagađati već kratko kaže: “Odgovor na to će dati tržište. Činjenica je da je krajem prošle godine bilo banaka koje nisu iskoristile zadani limit.” No, od te trgovine, smatra prvi čovjek Banco Popolare, koristi imale podjednako i velike i male banke jer “onaj kome ostane neiskorišteni limit prodajom profitira, a profitiraju i banke u ekspanziji.”