Neto imovina mirovinskih fondova, jednih od najjačih institucionalnih investitora na domaćem tržištu kapitala, do kraja prve polovice godine popela se na 22,9 milijardi kuna. Iako relativno malo, 0,23 posto, neto imovina ipak bilježi rast unatoč višemjesečnim negativnim vijestima s tržišta kapitala. Prema posljednjoj statistici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), obvezni su mirovinski fondovi (OMF) i dalje najjači mirovinci: od cjelokupne imovine mirovinaca pod njihovim je upravljanjem 96,4 posto. Drugim riječima, četiri su obvezna mirovinska fonda, AZ, Erste plavi, PBZ CO te Raiffeisen OMF, upravljala s nešto više od 22 milijarde kuna.

U lipnju više fondova
Za usporedbu, ukupna imovina kojom su obvezni mirovinski fondovi upravljali u svibnju iznosila je oko pedeset tisuća kuna manje. Iako u ukupnoj imovini svih mirovinskih fondova sudjeluju sa tri posto, porast imovine pod upravljanjem bilježi i šest dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ti su institucionalni ulagači krajem lipnja u portfeljima imali prikupljeno 726,5 milijuna kuna, samo 0,4 posto više u odnosu na svibanj. Lipanj je donio brojačano pojačanje zatvorenim investicijskim fondovima čije članstvo čine djelatnici određenih poduzeća ili skupina pa je broj tih fondova porastao na trinaest. I njihova imovina u šestom ovogodišnjem mjesecu je porasla: ušteđevina članova zabrinutih za svoja primanja u mirovini porasla je sa 125 milijuna kuna u svibnju na nešto više od 128 milijuna kuna. U krugovima obveznih mirovinskih fondova rast neto vrijednosti imovine unatoč crvenilu na burzi objašnjavaju većim uplatama. “U rastu imovine fondova nema ništa spektakularno. Priljevi, odnosno uplate u obvezne mirovinske fondove, zakonski su regulirani i unatoč padu vrijednosti dionica na burzi očito su nadmašili pad vrijednosti dionica koje kotiraju na burzi”, komentiraju neslužbeno krugovi bliski obveznim mirovinskim fondovima. “Ovo je loše razdoblje i ne bih se začudio da svi obvezni mirovinski fondovi godinu završe s negativnim prinosima”, najavio je, dodajući da to nije nikakva tragedija i da u tome nema ništa loše. “Pogledajte britanske mirovinske fondove, oni su izmislili portfelj-menadžment, a u trideset godina koliko posluju jednu trećinu, odnosno u razdoblju od desetak godina, imali su negativne prinose”, kazao je.

Dugoročni ulagači
U krugovima mirovinaca često se može čuti da su oni dugoročni investitori koji se klade, ne u periodu do pet godina, nego imaju dugoročan horizont kad je u pitanju klađenje na vrijednost dionica. Podsjećaju da domaći mirovinski fondovi posluju sedam godina, a ovo je prva u kojoj se dogodila kriza na tržištu kapitala. S druge strane o oporavku tržišta, a time i prinosa ne žele nagađati. Kontinuirani bum tržišta kapitala koji je u stopu pratio porast vrijednosti svih vrijednosnica koje su kotirali na burzi imali su pozitivan efekt na imovinu mirovinaca koja u tom periodu raste. No prvi su problemi uočeni lani u studenom prošle godine kada je imovina mirovinaca prvi put pala.

Nakon pada u studenom imovina počela rasti

Ukupan portfelj svih triju skupina mirovinskih fondova (obvezni, dobrovoljni i zatvoreni) pao je sa 21,2 milijarde kuna, na 20,9 milijardi kuna, odnosno za 1,4 posto. Nakon crvenila u studenom, za koje su mnogi analitičari ustvrdili da su ga osim globalne financijske krize prouzročili sami mirovinci naglim povlačenjem sredstava iz investicijskih fondova, nastalo je višemjesečno kolebanje visine neto imovine mirovinaca. Prosinac je donio blagi oporavak i imovina je zabilježila rast 21,8 milijardi kuna. Početak ove godine nije donio željeni oporavak fondovskoj imovini – u siječnju je pala na 21,3 milijarde kuna. Od veljače mirovinci bilježe sramežljiv rast.