Novog srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića nakon njegova noćnoga izbora dočekalo je jutro s mnogo sugestija iz ekonomskih krugova i odgovarajućih državnih institucija. Najažurniji u tom pogledu bio je Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije (NBS), koji smatra da pred novom srbijanskom vladom predstoji donošenje mnogih nepopularnih mjera. Premijer Mirko Cvetković najavio je da su ključni ciljevi ekonomske politike vlade u sljedećem četverogodišnjem razdoblju gospodarski rast, povećanje zaposlenosti, rast standarda građana, ravnomjerniji ekonomski razvoj i smanjenje inflacije. Potom makroekonomska stabilnost, rast BDP-a po stopi od sedam posto godišnje, smanjenje inflacije na četiri posto do kraja četverogodišnjeg mandata, otvaranje najmanje 200.000 radnih mjesta te smanjenje deficita tekućeg paćanja sa 13 na osam posto BDP-a do konca 2012. godine, kao i prelazak s fiskalnog deficita na suficit.

Insajder NBS-a u vladi
Guvernerova preokupacija je traženje potpore od financijske vlasti, što se nalazi u nadležnosti vlade, za donošenje mjera za smanjivanje rasta inflacije, koja je na godišnjoj razini već dosegla 12 posto iako je u usvojenoj ovogodišnjoj ekonomskoj politici projicirano da inflacija ne prijeđe okvir od šest posto. Jelašićeva očekivanja da će monetarna vlast biti podržana u nastojanju da inflaciju smanji mogu biti iznevjerena, što proizlazi iz premijerova ekspozeja pred poslanicima republičkog parlamenta u kojemu je naznačeno kako je cilj vlade da tek za četiri godine spusti godišnji rast inflacije na četiri posto. Jelašić, međutim, inzistira da borba protiv inflacije bude učinkovitija, što vlada teško može ispuniti, tim prije što se obvezala da će već u rujnu povećati mirovine za 10 posto, a u listopadu za još oko šest posto. To je bio uvjet poslanika iz umirovljeničke stranke da uđu u proeropsku vladu. Jelašić je u novu vladu “ubacio insajdera”, Dijanu Dragutinović, novu ministricu financija, koja je došla s mjesta viceguvernerke NBS-a, ali osim toga guverner ne može računati da će sada imati očekivanu potporu vlade. Jedini prostor na kojem vlada može utjecati na smanjivanje javne potrošnje je kresanje nabujale državne administracije u kojoj je zaposleno više od 30.000 ljudi. Ali i tu postoje zapreke jer je broj zaposlenih u državnoj upravi posljedica stranačkih nastojanja da u tom sektoru zaposle svoje članove i pristalice. Od 2001. do sada broj zaposlenih u državnoj upravi porastao je za više od 22.000. Osim inflacije pred vladom stoji jedan od ključnih ekonomskih zadataka, a to je povećanje zaposlenosti. U Srbiji je više od 800.000 radno sposobnog stanovništva bez posla, pa je zemlja sa stopom nezaposlenosti od 21,7 posto na prvome mjestu u Europi. Obećanje, prema kojemu će u vrijeme trajanja četverogodišnjeg mandata vlade biti zaposleno 200.000 ljudi, nije izazvalo prevelike impresije jer će istodobno zbog privatizacije i restrukturiranja javnih poduzeća oko 50.000 ostati bez posla. Zbog toga savjetnik za inozemna ulaganja Milan Kovačvević smatra teško ostvarivim zadatkom da se stopa nezaposlenosti smanji na 11,9 posto.

Porast zaposlenih
Prema njegovu kazivanju za veću zaposlenost neophodno je da inozemna ulaganja budu veća. Ona su proteklih mjeseci bila u zastoju jer su investitori čekali da vide kakvu će vladu Srbija dobiti. Do konca godine preostalo je malo vremena da se nadokandi izgubljeno jer je u prvih šest mjeseci u zemlju pristiglo manje od milijardu eura inozemnih investicija. Da bi se ostvario projicirani rast BDP-a od sedam posto, računalo se na priljev inozemnog kapitala od tri milijarde eura. Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević smatra da pod hitno treba nastaviti s reformama, koje su godinu dana u zastoju, što je uzrokovalo da tranzicijski proces u Srbiji traje dulje nego u drugim zemljama. Prokopijević smatra da pred vladom stoji obveza primjene realnije politike tečaja jer je sadašnja vrijednost domaće valute nerealno visoka, što inozemnim ulagačima nikako ne odgovara.