Ne popusti li ministrica Marina Matulović-Dropulić zahtjevima Eko Ozre i njezinih članica, među kojima su najveće Jamnica, Coca-Cola, Lura, Podravka, Vindija, Pago, Istravino i Procter and Gamble, hrvatske potrošače očekuju znatna poskupljenja bezalkoholnih pića, i to u jeku turističke sezone kad je njihova potrošnja najveća. To može posebno ugroziti potrošnju sokova, ali i vina, koji su plasirani u tetrapaku, a, kako doznajemo, time će od proizvođača biti osobito pogođeni Istravino, Maraska, i Vindija, a od uvoznika Fructal i Rauch.

Retroaktivno plaćanje
“Ako u međuvremenu ne dođe do kompromisa MZOPUG-a s predstavnicima te industrije, a izostane li reakcija Sabora koju proizvođači traže, posebno će do znatnog povećanja cijena doći kod proizvođača i uvoznika sokova i ostalih vrsta pića u višeslojnoj kartonskoj ambalaži jer prema sadašnjem pravilniku nije bila opterećena poticajnom naknadom. Oni proizvođači i uvoznici koji plasiraju (bez)alkoholna pića u tetrapaku, a nemaju ostvarene nacionalne ciljeve, bit će osobito pogođeni time što se i od njih želi po novome naplatiti taj namet, i to retroaktivno od 1. siječnja 2008., a u iznosu od 0,09 do 0,30 kuna ovisno o volumenu”, kaže direktorica Eko Ozre Dragica Bagarić. Do općeg problema s poskupljenjem bezalkoholnih pića i napitaka dovest će, kažu nam iz nekih tvrtki, neočekivane promjene pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu iz nadležnosti ministrice zaštite okoliša. Eko Ozra promtno je reagirala na najavu financijskih opterećenja kojima država kani otežati uvjete poslovanja i dezavuirati poslovne planove tvrtki. Proizvođači zasad indirektno najavljuju poskupljenja, a s time su upoznali i ministra gospodarstva Damira Polančeca. Novi cjenici i po cijenu pada potrošnje, tvrde nam neki, bit će odgovor tržišta na izmjene propisa koji se radi bez suradnje s gospodarstvom. Odgovornim za lanac poskupljenja smatraju Upravu za zaštitu okoliša na čelu s državnim tajnikom Nikolom Ružinskim, a nakon što potpiše zakon, i ministricu. Nakon što cijene sokova i vode, ali i nekih vina odlete u nebo, post festum će ih trebati obuzdavati Vladino povjerenstvo za kontrolu cijena zbog vjerojatnog pritiska sindikata i udruga potrošača. Izmjene navedenog propisa predviđaju da svi proizvodači koji za punjenje proizvoda nedovoljno koriste višestruke ambalaže (koriste popularnu jednokratnu plastičnu, staklenu i limenu ambalažu) moraju 2008. plaćati 30 posto od pune cijene tzv. poticajne naknade. Lani su kao “penale” plaćali 20 posto punog iznosa poticajne naknade (ona ovisi o volumenu i vrsti materijala). To znači da država podiže taj namet za 50 posto iako je MZOPUG najavio da će poticajna naknada ostati na razini lanjske. Predviđeno je da bi povećanje djelovalo retroaktivno od siječnja 2008., pa bi kompanije viši namet platile i za prvih šest mjeseci ove godine, a te troškove nisu mogle planirati.

Šanse za izmjenu
Povisi li država taj namet, obračuna li ga retroaktivno te uvede li nove za pića u tetrapaku, proizvođači pića raznih vrsta najavljuju da će to povećanje ukalkulirati u svoje prodajne cijene. Pitanje je samo koliki će ceh skuplje države platiti potrošači o čijem standardu očito Vlada ne vodi na vrijeme dovoljno računa. U Eko Ozri zaključuju da postoje šanse da nacrt pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu bude izmijenjen zahvaljujući razumijevanju ministrice koja je lani zbog prijeteće inflatorne spirale odlučila zamrznuti visinu poticajne naknade za gospodarstvo.

Dodatnih 7770 kuna po toni

Višeslojna ambalaža za napitke u smislu odlaganja dosad je bila opterećena s dvije naknade, a proizvođači i uvoznici proizvoda plasiranih u tetrapaku plaćali su ukupno 4113 kuna po toni za 100 posto količine koju stave na tržište. Od tog bi iznosa Fond za zaštitu okoliša na odlaganje, prema novim pravilima, imao trošak od 400 kuna po toni skupljene ambalaže, a uprihodio bi 3770 kuna po toni. Uvođenjem poticajne naknade kao trećeg nameta na višeslojnu kartonsku ambalažu za pića država bi po jednoj toni plasiranoj na tržište od proizvođača i uvoznika koji ne ostvaruju nacionalne ciljeve – među njima su navodno Istravino, Maraska i Vindija – naplatila dodatnih 7770 kuna po toni.