Inovacije u proizvodnji preduvjet su konkurentnosti svakog gospodarstva, a prije svega u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske. Da bi se došlo do inovacija, nužna su velika ulaganja u istraživanja i razvoj što su razvijene zemlje odavno shvatile te znatno podigle svoj bruto društveni proizvod (BDP).

Hrvatska, iako se o tome dosta govorilo, nije odmakla daleko te je jedan od pionira toga tvrtka kći Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu, Ruđer inovacije. Predsjednik Uprave te tvrtke Domagoj Oreb kazao je da o dosadašnjem poslovanju Ruđer inovacija najviše govore brojke. U 2006. godini, kada je tvrtka osnovana, pokrenut je projekt istraživanja i razvoja, dok se do kraja ove godine očekuje da će Ruđer inovacije raditi na ukupno četrdesetak projekata. Veliki porast zabilježen je i u broju prijavljenih patenata. Dok je u 2006. prijavljen jedan, do kraja 2008. godine očekuje se da će prijaviti dvadesetak. Ruđer inovacije će u 2008. godini ostvariti ukupan prihod od oko tri milijuna kuna te će osnovati četiri nove spin-off tvrtke u koje će uložiti više od 7 milijuna kuna. U 2007. godini Ruđer inovacije su osnovale tri nove spin-off tvrtke i u njih uložile više od 5 mil. kuna. Ruđer Medikol dijagnostika bavi se genetskim testiranjem nasljednog karcinoma. Initium Futuri je tvrtka koja je bavi inovativnim IT tehnologijama. Dosad je najviše uloženo, gotovo pet milijuna eura, u Ruđer Medikol ciklotron koji bi trebao služiti za proizvodnju radionuklida za dijagnostiku tumora.

Hrvatskoj javnosti je svoja iskustva predstavio Heikki Kotilainen, suvlasnik i generalni direktor konzultantske kuće S&T Balance i vodeći stručnjak za istraživanje i razvoj u Finskoj. Kako je Kotilainen obnašao dužnost zamjenika direktora finske nacionalne agencije za tehnologiju Tekes, Hrvate je upoznao s mogućnošću suradnje s tamošnjim high-tech sektorom kojega predvodi Nokia. Kotilainen naglašava važnost istraživanja i razvoja te doprinos ove djelatnosti u podizanju globalne konkurentnosti Finske i kompanija koje tamo djeluju. Kotilainen kaže da je glavni cilj svakog istraživanja njegova komercijalizacija. Stoga se većina istraživanja u Finskoj i financira upravo iz privatnog sektora. Kao primjer navodi 2006.g kada je u istraživanje i razvoj uloženo 3,45% finskog BDP-a, odnosno 5,78 milijardi eura. Od ukupnog iznosa 4,1 milijarda dolazi od privatnog sektora.