Zračna luka Zagreb predstavila je preliminarne planove razvoja novog cargo logističkog centra čija se realizacija predviđa u sljedećih nekoliko godina. Ciljeve i strateške smjernice ovog projekta predstavio je direktor Boško Matković predstavnicima najznačajnijih hrvatskih izvozno orijentiranih kompanija. Kako navode iz Plesa, cilj okupljanja bio je jačanje aktivne uloge zračne luke u pružanju podrške razvojnim planovima hrvatskih poslovnih subjekata i njihovih interesa na međunarodnom tržištu. Uz predstavnike hrvatskih izvoznika, nazočili su i predstavnici HGK i Udruženja hrvatskih izvoznika.

Cargo sadržaji
“Zračni promet je važan dio sveukupnog transportnog logističkog miksa i ubuduće će zauzimati važnu ulogu podrške Hrvatskoj u njenim nastojanjima na širenju vlastitih interesa na međunarodnom tržištu. Kao najvažnija hrvatska zračna luka u prihvatu i otpremi robe i pošte, prirodno je očekivati da će se upravo Zračna luka Zagreb kroz pružanje konkurentne infrastrukture i usluge nametnuti kao efikasna spona interesa hrvatskih kompanija sa svjetskim tržištem”, kazao je Boško Matković. Predviđa se da će se novi cargo logistički centar po završetku prostirati na oko 120.000 četvornih metara skladišnog prostora, hangara za održavanje i drugih popratnih cargo sadržaja. Jedan od važnijih ciljeva Zračne luke Zagreb u tom smislu je i planirano intramodalno prometno povezivanje cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa. U planovima Zračne luke Zagreb je i završetak novog putničkog terminala i uzletno-slijetne staze, dva i pol kilometra sjeveroistočno od sadašnjeg položaja zračne luke, i to do 2011. godine. Miroslav Drljača, direktor Sektora prometa Zračne luke Zagreb, naglašava potencijal hrvatskog gospodarstva i mogući scenarij značajnog prodora hrvatskih kompanija na međunarodno tržište. Drljača je predstavio i rezultate provedenog istraživanja o utjecaju na dosadašnji razvoj cargo prometa Zračne luke Zagreb. U dokumentu stoji kako je Zračna luka Zagreb uvjerena da će moći pronaći odgovor na moguće izazove spomenutog razvoja. Osim Zagreba, najznačajniji hrvatski cargo aerodrom je u Osijeku. Osječka zračna luka Klisa svoje poslovanje je u prethodnim godinama bazirala upravo na cargo prometu, a postoje veliki planovi i za budućnost. Iako tamošnji aerodrom ima kapacitet 100-150 tisuća putnika godišnje, putnici se mjere u nekoliko tisuća njih. Stoga su se u Osijeku orijentirali na cargo promet gdje se roba zračnim putem dopremala u Osijek, a put na EU tržište nastavlja cestom, rijekom ili željeznicom. Posljednji cargo let na osječkom aerodromu obavljen je krajem prošle godine kada su za Bagdad otpremljeni generatori. Prije toga prevozila se smrznuta riba iz Tanzanije. Teret se u Osijeku najčešće istovarao, paletizirao, tovario u hladnjače i odvozio u Europsku uniju. S povratnim letovima odlazila je uglavnom humanitarna pomoć, kao i tehnička oprema za zemlje Afrike i Azije.

Manji promet
Tako je tijekom 2004. godine u Osijeku izmanipulirano ukupno 356 tona, dok se godinu dana kasnije ta brojka popela na ukupno 3,8 tisuća tona od čega je 3,7 tisuća tona bilo u istovaru i 106 tone u utovaru. No 2006. obujam cargo prometa je znatno smanjen, jer je tada izmanipulirano svega 515 tona tereta. Promet se dodatno smanjio u prošloj godini s mizernih 270 tona. U prva tri mjeseca 2008., prema podacima Ministarstva prometa, u osječkoj zračnoj luci pretovareno je tek 50 tona. Prema najnovijim podacima Uprave ZLO-a, u prvom kvartalu ove godine kroz osječki je aerodrom prošlo ukupno 1,5 tisuća putnika.

Aeroflot cargo u Osijeku

Ruski Aeroflot cargo je još u ožujku trebao otvoriti teretni zračni promet prema osječkoj zračnoj luci, no došlo je do određenih zastoja, navodno, na ruskoj strani. Aeroflot cargo trebao bi u Osijek jednom tjedno dovoziti robu s Dalekoga istoka, pretpostavlja se iz Kine. Rusi bi s robom trebali polijetati iz Moskve za Hrvatsku, a potom bi se dopremljeni teret iz Osijeka, kako se nagađa, cestovnim prijevozom distribuirao na područja bivše regije.