Tomislav Kovačević nedavno je u Hrvatskom saboru imao pravo “vatreno krštenje”, podnoseći izvještaj za rad Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, i to za 2004. godinu, dakle za period mandata svog prethodnika na mjestu predsjednika Uprave HAMAG-a. Prigovori zastupnika bili su žestoki, od toga da HAMAG nije aktivan na poslovima poticanja razvoja maloga gospodarstva do tvrdnji kako je više sredstava utrošeno na plaće zaposlenih nego na poticaje poduzetnicima.
“Nije bilo ugodno”, priznaje sam Kovačević, jer u 2004. godini HAMAG je doista izdao svega 10 garancija u iznosu od oko tri milijuna kuna. Time, ističe on, nitko nije i ne može biti zadovoljan.

Kako je uopće moguće da se izviješće za 2004. godinu tek sada podnijelo Saboru?
– Uobičajena je procedura da se na izviješće prethodno dobije suglasnost nadležnih ministarstava – Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija te Ministarstva mora, razvitka, prometa i turizma. No kako ni navedena ministarstva nisu bila zadovoljna rezultatima, tražila su od HAMAG-a pojašnjenje takvih rezultata, i to je potrajalo. Ipak, mislio sam da će podnošenje izvještaja biti rutinsko jer svi su se klubovi u Saboru složili da se nije dobro poslovalo i da je sada puno bolja situacija.

Kakva je situacija sada? Kakvo će biti izviješće za prošlu godinu?
– Lani smo izdali 87 garancija, u iznosu od 60,722.194 kune, a time je omogućeno oko 110 milijuna kuna kredita poduzetnicima, što će pokrenuti ukupne investicije u iznosu većem od 170 milijuna kuna. Dakle, rezultat je višestruko bolji i raduje nas postignuta sinergija. Međutim, još nisam zadovoljan. Nije lako napraviti golem zaokret i od spavača preko noći stvoriti trkača. Tek će se ove godine zapravo vidjeti pravi rezultat rada nove uprave, novog preustroja i uvođenja novih procesa na kojima intenzivno radimo.

Što je bio razlog slaboga dosadašnjeg rada HAMAG-a?
– Poznato vam je da je početkom 2002. ukinuta bivša Hrvatska garancijska agencija, a potom je nešto zapelo s registracijom HAMAG-a. U to vrijeme došlo je do zastoja i nisu se mogle izdavati garancije, a ni prije dane garancije koje su se aktivirale banke ih nisu mogle naplatiti. To je izazvalo golemu frustraciju banaka koje nisu računale da neće moći naplatiti državnu garanciju. No radilo se o formalnoj nemogućnosti isplate garancija u 2003., i dijelom u 2004.

Jedna od kritika rada HAMAG-a jest da se uglavnom bavio reprogramom starih obveza.
– To je točno. Nisu se izdavali novi krediti i garancije čime su bili nezadovoljni svi, i poduzetnici i banke.

Je li situacija sada drukčija? Ne bavite se više reprogramima?
– Dogodi se i sada slučaj da poduzetnici imaju poteškoća s otplatom i da odobrimo reprogram, no ne u tolikom omjeru. Prije su odobravani krediti bili potpuno drukčijeg karaktera. Prosječan iznos kredita do 2005. bio je manji od 200.000 kuna, a garancija je u prosjeku iznosila oko 70 posto. To su bili iznosi koji u biti neće potaknuti brži razvoj poduzetništva i društva. Prošle godine prosječan iznos kredita bio je nešto iznad milijun kuna, a garancija 57 posto, što je za poduzetnike puno stimulativnije, a za državu je manji rizik. Veću važnost želimo dati i poduzetnicima koji već postoje i djeluju, pomoći ćemo im da rastu i šire se na inozemna tržišta, a ne samo poticati start-up poduzeća, koja isto tako potičemo i smatramo važnim segmentom gospodarstva. Dakle, važno je u ključnoj fazi pomoći poduzetnicima koji već posluju i imaju mogućnost širenja, no nemaju dovoljno dobru mogućnost pristupa kapitalu. Takvo će poduzeće automatski generirati stvaranje novih poduzeća, koja će startati kao njihovi kooperanti. Za poduzetnike koji posluju duže od dvije godine kroz program rast i razvoj osigurali smo maksimalne iznose kredita do 5 milijuna kuna i garanciju od 50 posto.

Na koliko izdanih jamstava je dosad došlo do aktiviranja?
– Od početka rada Agencije, dakle u posljednjih deset godina aktivirano je oko 5 posto garancija. Naš je posao razvoj malog i srednjeg poduzetništva, no ako riskirate, morate biti spremni odreći se nečega. Mislim da su malim kreditima razvoju poduzetništva bila potkresana krila, te da je realno očekivati da će današnji iznosi kredita s jedne strane biti stimulativniji za poduzetništvo, ali i da će to značiti da će u budućnosti biti aktiviran veći broj garancija. Banke, koje imaju vrlo konzervativna pravila kod davanja kredita toleriraju aktiviranje jamstava do 7 posto, ali države, razvijene a posebno tranzicijske, izlažu se riziku i do 25 posto. Nisam zagovornik da dajemo kredite i jamstva “šakom i kapom”, no želimo li aktivniji razvoj malog i srednjeg sektora, moramo biti spremni na veći rizik.

Suradnja s komercijalnim bankama trajan je problem države u poticanju poduzetništva. Mijenja li se nešto u vezi s tim jer još najveće banke ne surađuju s Agencijom?
– Kada sam lani došao u HAMAG, to je bio prvi problem na koji mi je ukazano. Banke nisu željele surađivati s HAMAG-om jer u vrijeme kada je ugašena HGA, a HAMAG još nije počeo s radom, banke nisu mogle naplatiti aktivirane garancije, pa je praktično bilo dvije godine praznog hoda što su banke s pravom doživjele kao neozbiljnost države. To povjerenje nije bilo lako povratiti. No sada već surađujemo sa 18 banaka, a pred potpisivanjem smo ugovora sa ZABOM, PBZ-om i Reiffeisen bankom. Nakon što ponovno započnemo suradnju s tim najvećim bankama, očekujem da će HAMAG imati i znatno više zahtjeva poduzetnika.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Oporba je u Saboru izuzetno kritizirala što HAMAG ne surađuje s državnim bankama posebice HBOR-om.
– To je kriva informacija. HAMAG je prošle godine imao upravo preko HBOR-a najviše izdanih garancija. Iako to nisu fantastični rezultati, statistički s HBOR-om smo imali najbolju suradnju, a moram naglasiti našu svakodnevnu dobru komunikaciju. No nastojimo ostvariti razvoj odnosa i s drugim bankama. Zato smo i napravili plan unutarnjeg preustroja i promjene procesa, koje bi ovih dana trebao odobriti naš Upravni odbor, a koje će se potom početi primjenjivati. To će u prvom redu podrazumijevati promjene u radu, te ubrzavanju svih procesa, kako bi odgovorili na potrebe poduzetnika i očekivanja banaka.

O kakvim je promjenama konkretno riječ?
– Prije svega u promjeni činovničkog mentaliteta koji je nažalost bio prisutan u HAMAG-u. Od prosinca radimo na unutarnjem preustroju i promjeni procesa, a sad nas čeka daljnje poboljšanje rada Agencije, zahvaljujući kojima će HAMAG od neželjene udavače postati poželjan i poduzetnicima i bankama. Dosada je percepcija bila takva da bismo trebali pregovarati pognute glave, no banke će ubuduće imati interes reklamirati HAMAG kako bi privukle više klijenata.

Znači li novi način rada i povećanje broja zaposlenih u HAMAG-u?
– Ne. Zasad nema potrebe za rastom zaposlenosti, već i sada smo prekapacitirani. Dakle, s postojećim ćemo kapacitetima raditi više, a ovisno o potrebama i aktivnostima gospodarstva u budućnosti možda će biti potrebe za novim kadrovima, no u ovoj fazi još ne.

Hoće li HAMAG u buduće biti prisutniji u manjim mjestima?
– HAMAG već jest dostupan u manjim mjestima. No to ne znači da ćemo imati podružnice u svim županijama. Proveli smo pilot-projekt u Splitu gdje imamo podružnicu s jednim zaposlenim. Uvidjelo se da bi svaka podružnica, da bi funkcionirala uspješno, trebala imati od pet do sedam zaposlenih što bi nas pretvorilo u novu golemu administraciju. Nama sada svaka banka postaje naš punkt, a postigli smo i dogovor s HOK-om i HGK, te HUP-om da i oni u svojim podružnicama raspolažu svim potrebnim informacijama o našim programima. Uskoro ćemo krenuti u jaču marketinšku promociju. Imamo i 40 certificiranih konzultanata diljem RH, koji su ovlašteni raditi projekte za HAMAG.

Kako funkcionira HAMAG-ova mreža konzultanata?
– Dobro funkcionira, a za 2006. imamo plan omogućiti im specijalizaciju za određene branše, ali i za praćenje poduzetnika u izlazaku na strana tržišta. Planiramo uvoditi i nove konzultante u mrežu, kao i popularizirati njihove usluge.

Je li gotov izvještaj HAMAG-a za 2005. ?
– Izvještaj je gotov i bit će na sjednici Upravnog odbora koja će se održati ovih dana, a u redovnoj proceduri bit će i pred Saborom. Rezultati su bolji nego prethodne godine, a prave rezultate ćemo polučiti tek u 2006.

Najviše garancija poljoprivredi

U kojim je programima HAMAG prošle godine bio najaktivniji?
Lani smo najviše garancija izdali u programu za poljoprivredu preko operativnih programa za razvoj govedarstva i trajnih nasada, potom u programu Novi poduzetnik te Rast i razvoj.

Poduzetnicima najvažniji krediti

Što su bili najpopularniji i najnoviji poslovi za koje ste dali garancije?
– Naši poduzetnici znaju se povesti za trendovima. Koliko sam vidio iz dokumenata, prijašnjih su godina bili česti zahtjevi za pokretanje farmi nojeva, uzgajanje činčila te za biznis s PVC stolarijom. Nažalost, naši poduzetnici nedovoljno koriste usluge konzultanata, koji im mogu napraviti stručnu podlogu o potrebama tržišta i upozoriti ih na sve probleme na koje mogu naići na tržištu. Poduzetnici još misle da im je najvažnije doći do kredita, ne vodeći puno brige kakva je perspektiva njihova projekta. Sukladno smjernicama Vlade RH u posljednje je vrijeme uspješa izgradnja farmi za uzgoj goveda te uzgoj krava za mlijeko. To je aktualno i ove godine, kao i projekt podizanja trajnih nasada, zatim projekt proizvodnje slavonskoga kulena, razvoj svinjogojskih farmi i dr. Uključeni smo i u projekt “Poticaj za uspjeh” u turizmu preko HBOR-a, a radit ćemo i na novim programima. Cilj nam je svakih nekoliko mjeseci tržištu ponudi novi program. Osim toga, u bliskoj budućnosti će se i velik dio razvojnih programa koje provode državna ministarstva prebaciti na HAMAG.

Garantni fond 500 milijuna kuna

S kolikim sredstvima HAMAG raspolaže u ovoj godini?
– Naš garantni fond je 500 milijuna kuna, s tim da od početka rada HGA-a i potom HAMAG-a taj smo iznos već prešli po odobrenim garancijama. No kako se krediti vraćaju, time i garancije, trenutno imamo potencijalnih obveza oko 190 milijuna kuna. Dakle, imamo još dosta prostora za poticanje poduzetnika.