Iako uz austrijske spadaju među najbrojnije u srpskom financijskom sektoru, ima još grčkih banaka koje kane doći u Srbiju. To je najavio Eleftorios Kurtalis, potpredsjednik Atenske komore za trgovinu i industriju. Osim bankarskog sektora u kojemu posluje šest grčkih banaka, koje povećanjem kamata na deviznu štednju kane privući što više klijenata, postoji zanimanje za ulaganje grčkog kapitala u sektoru usluga, prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Jedan od glavnih motiva za ulaganje u Srbiju je jeftina i kvalificirana radna snaga.

Austrija druga po ulaganjima
Neposredna dosadašnja ulaganja grčkih kompanija iznose 1,9 milijardi eura i po tome je Grčka na prvome mjestu među zemljama što su dosad najviše uložile u Srbiju. Odmah iza nje dolaze Austrija i Slovenija. Ukupna ulaganja dostigla su 2,2 milijarde eura. Najveći dio grčkoga kapitala uložen je u telekomunikacije, naftnom sektoru, industriji cementa i turizma. Grčka kompanija mobilne telefonije OTE posjeduje 29 posto vlasništva u Telekomu Srbije, najvećem operateru u Srbiji, koji ima više od pet milijuna korisnika. Kupnja je obavljena još u vrijeme postojanja Miloševićeva režima, koji se tada nalazio pod sankcijama. Helenik petroleum ulaže u prodajnu mrežu naftnih derivata i prije nego je sklopljen energetski sporazum s Rusijom ta je kompanija bila među najviše zainteresiranijim za kupnju NIS-a. Nafta i naftni derivati spadaju među proizvode koji zauzimaju vodeće mjesto u grčkom izvozu u Srbiju. Grčki kapital ušao je u naftni sektor na mala vrata kupnjom beogradske rafinerije. Grčka kompanija Veropulos spad među prvima je u Beogradu otvorila megamarket, Lampsa je postala vlasnikom hotela Excelsior, koji se nalazi u najužem središtu Beograda. Među posljednjim ulagačima je investicijski fond Marfin, koji je postao vlasnikom 67 posto poduzeća Robne kuće “Beograd”, svojedobno najvećeg srpskog trgovačkog lanca. Osim uloženih 240 milijuna eura u kupnju robnih kuća još 70 milijuna eura bit će investirano u njihovu obnovu. Marfin, koji je u međuvremenu preuzeo poslovanje Laiki banke, kani nakon toga dati taj trgovački prostor, ukupne veličine oko 250.000 četvornih metara, u zakup. Obnova treba biti završena do kraja godine.

Loša iskustva
Najava novih ulaganja grčkih kompanija doživljena je u srpskim vladajućim krugovima kao ohrabrujući znak jer je zbog produbljene političke krize, nakon ostavke vlade, došlo do zastoja u priljevu inozemnog kapitala, pa čak i do njegova povlačenja, što se najuvjerljivije manifestira na Beogradskoj burzi. Jedino loše iskustvo s ulaganjem ima kompanija Mitileons koja ne može naplatiti potraživanja od RTB Bora od 65 milijuna dolara, ali je dobila uvjeravanja da će dug biti namiren nakon prodaje borskog koncerna. Prema kazivanju Pavlosa Ravanisa, predsjednika Atenske komore za mala i srednja poduzeća, u Grčkoj postoji veliko zanimanje za daljnja ulaganja, ali je u razgovoru s domaćinima naglasio kako je potrebno zakonski preciznije regulirati vlasničke odnose. Riječ je o nekretninama, odnosno građevinskom zemljištu nad kojim inozemni ulagači još ne mogu steći vlasništvo iako je ustavnim odrednicama to dopušteno, ali zbog zastoja u radu parlamenta još nije donesen odgovarajući zakon.

Grci vodeći i po donacijama u Srbiju

Osim ulaganja kapitala Grčka spada u zemlje koje su Srbiji dale najviše donacija. Zbog neučinkovitosti domaćih nadležnih službi Srbija nije iskoristila sve ponuđene donacije. Tako više od četiri godine stoji neiskorištena donacija od 100 milijuna eura, namijenjena završetku posljednje dionice koridora 10, što vodi od Leskovca do granice s Makedonijom, dugoj 80-ak km. Srbija ne može povući ta sredstva jer nema vlastita koja bi uložila u završetak gradnje dionice za koju je Grčka zainteresirana zbog lakšeg dolaska motoriziranih turista.