Vijećnici trebinjske općine krajem prošlog tjedna usvojili su odluku o izradi regulacijskog plana Aerodrom Trebinje. Trebinjski aerodrom, koji bi se nalazio na lokalitetu Zubci gdje je postojao i prije Drugog svjetskog rata, s pistom dugom tri kilometra i svim pratećim sadržajima trebao bi biti sagrađen u sljedećih pet do šest godina.

Manevarska površina
Prema riječima Zorana Okilja, direktora Aerodroma Trebinje, javnog poduzeća koje je u ožujku ove godine osnovala vlada Republike Srpske, trebinjska zračna luka ima perspektivu jer dubrovački aerodrom nema mogućnost proširenja kapaciteta i za nekoliko godina će se suočiti sa zasićenjem prometa, kao i aerodrom u Tivtu, u Crnoj Gori. “Naša prednost je što imamo dovoljno površine na kojoj se može graditi aerodrom sa svim pratećim manevarskim površinama i dovoljnim brojem objekata. Jedna od prednosti je i što će aerodrom biti na području jadranske obale, a ponudit ćemo i niže cijene”, kaže Okilj. Prema njegovim riječima, velik broj BiH i stranih biznismena i kompanija zainteresiran je za ulaganje u taj projekt, no nije otkrio o kojim je tvrtkama riječ. Do sada je prema onom što je javnosti poznato jedino austrijska kompanija Airport Consulting Vienna (ACV), koja je prošle godine po narudžbi vlade RS napravila Studiju izvodljivosti za Aerodrom Trebinje, izrazila zanimanje da bude suinvestitor tog projekta. “Mi smo u svakom slučaju zainteresirani da zajedno s jednim jakim partnerom investiramo u Aerodrom Trebinje, a naše daljnje djelovanje ovisi o vladi”, kazao je direktor ACV Wolfgang Edelman. U trebinjsku bi zračnu luku, prema preliminarnim proračunima, u prvih deset godina trebalo uložiti oko 160 milijuna eura, a u sljedećih petnaestak godina još toliko, dok je isplativost projekta predviđena u razdoblju od osam do deset godina. Predstavnici općine Trebinje ponudili su zračnoj luci u Ćilipima, preko koje je prošle godine prošlo 1,143 milijuna putnika, udio u vlasništvu nad aerodromom u Trebinju od 25 do 50 posto jer bi on, kako kažu, mogao rasteretiti dio prometa k Dubrovniku.

Naime, zbog blizine mora i jakih vjetrova pista u Ćilipima se zatvara pa bi aerodrom u Trebinju mogao prihvati zrakoplove koji ne bi mogli sletjeti u Dubrovnik. U dubrovačkoj zračnoj luci ovu su ponudu odbili. Glavi direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović kaže kako prema njihovim planovima razvoja do 2020. godine i master planu do 2025. godine nije predviđena mogućnost da uđu u takve suvlasničke aranžmane niti bi im bili od koristi te da su više okrenuti poslovnoj suradnji sa zračnom lukom u Tivtu u susjednoj Crnoj Gori. Naravno, dodaje, ako vlasnik ne odluči drukčije. Peović odbacuje tvrdnje kako će trebinjska zračna luka biti konkurentnija te kako će ugroziti poslovanje dubrovačke zračne luke. “Zračna luka Dubrovnik je stabilna zračna luka s dugom tradicijom od 70 godina linijskog prometa i 45 godina zračne luke i ne vidim mogućnost da nas ugrozi gradnja zračne luke u Trebinju”, kaže Peović. Njegovo mišljenje dijeli i direktor zračne luke u Tivtu Ranko Bošković koji ističe da budući trebinjski aerodrom ne može ugroziti poslovanje tivatskog aerodroma. Direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić kaže kako ga najava gradnje aerodroma u Trebinju ne zabrinjava, ali otvara pitanje pred vlasnike mostarske zračne luke, Grad Mostar, je li postojanje zračne luke dugoročno isplativo ili im je to trošak.

Prednosti Hercegovine
Brane Milošević, pomoćnik ministra turizma BiH, kaže kako će Aerodrom Trebinje, koji je nadomak velikim turističkim centrima na jadranskoj obali, stvoriti preduvjete za razvoj turizma u istočnoj Hercegovini. “Prednost ovog kraja koji ima prekrasnu prirodu i ugodnu klimu mogućnost je gradnje kompleksa, terena za golf i drugih sadržaja”.