Dajte Turke da se igramo, pjevaju ovih dana hrvatski navijači opijeni pobjedama hrvatske reprezentacije koju u petak u četvrtfinalnoj utakmici Europskog nogometnog prvenstva očekuju nogometaši Turske.

Hrvatski BDP po stanovniku iznosi 8 i pol tisuća eura, dok je turski za 900 eura viši. Hrvatski bi navijači prema visini prosječne bruto plaće koja je u Hrvatskoj nešto više od tisuću eura mogli lakše do skupe karte za utakmicu jer su Turci u prosjeku 270 eura manje plaćeni od hrvatskih radnika. Osim toga stopa inflacije u Hrvatskoj je 2 posto manja nego u Turskoj. I Turci, kao i Hrvati, imaju brojnu dijasporu koja će ih bodriti u Beču. Oko 1,2 milijuna Turaka, od 70 milijuna, radi u inozemstvu i njihove inozemne doznake dobro dođu turskom gospodarstvu. Turci za sada vode i u borbi za smanjenje nezaposlenosti. Dok registrirana stopa u Hrvatskoj iznosi 13,9 posto, za 4-postotna boda je manja u Turskoj. Od polovice 90-ih Turci Hrvate pobjeđuju u robnoj razmjeni. Turska je izvezla u Hrvatsku 383 milijuna dolara više robe nego što je iz nje uvezla. U travnju je ukupan izvoz Turske povećan za 41,4 posto, ali je narastao i uvoz. Turci 63,7 posto uvoza pokrivaju izvozom, dok Hrvatska više uvozi nego što izvozi iako i ona u tom polju ima izbornike koji se zalažu za ofenzivniji pristup. Problem je samo u tome što u hrvatskoj gospodarskoj reprezentaciji prevladavaju uglavnom stoperi od kojih neki igraju i na mjestima napadača. Da, primjerice, na teren istrči hrvatska reprezentacija prosječne starosti kakva je u Hrvatskoj, ne bi imala nikakve šanse protiv Turaka. Prosječna starost Hrvata je 40 i pol godina, dok je Turčin u prosjeku znatno mlađi i ima 28,3 godine. Sasvim dovoljno da izdrži trku od 90 minuta i da potpuno pretrči reprezentaciju Hrvatske i uvali joj nekoliko golova jer se uspjeh u modernom nogometu mjeri istrčanim kilometrima. Kada bi na utakmicu izašla nekim slučajem turistička reprezentacija Hrvatske, meč ne bi ni počinjao jer se Hrvatska na tom polju već predala.

“Prema sadašnjoj situaciji porast bukinga u Europi imaju samo oni koji su ušli u cjenovni rat na tržištu. Više uopće ne možemo govoriti kako je Turska Hrvatskoj konkurent u tom pogledu jer su otišli tako daleko da mi to ne možemo stizati”, navodi se u izvješću o bilateralnim gospodarskim odnosima Turske i Hrvatske HGK-a. Jedini odgovor je u imidžu gostoljubive, ekološki očuvane i simpatične zemlje, tvrde u HGK-u. To otprilike odgovara tvrdnji da je hrvatska nogometna momčad tehnički potkovanija i discipliniranija u odnosu na turske kolege. Riječ disciplina, međutim, ne bi se mogla nikako upotrijebiti kada je u pitanju usporedba javnog duga dviju zemalja. Dok hrvatski javni dug iznosi 49 posto BDP-a, u Turskoj je on nešto manji i u ukupnom BDP-u zauzima 37,8 posto. Jedna i druga država žele ući u Europsku uniju. Hrvatska je u pregovorima odmakla onoliko koliko je i fizički bliža Beču. Rezultat je 20 naprema 8 u otvorenim poglavljima pregovora. Hoće li tako biti i na pravom nogometnom terenu, navijači će se moći uvjeriti u petak.