Ruska vlada odlučila je poduzeti sve što je potrebno da ruski jezik postane službeni u svim članicama bivšega Sovjetskog Saveza, Zajednici Neovisnih Država (ZND). No lideri nekih država nisu baš voljni podržati ruski prijedlog. Ideja da ruski postane službeni jezik postsovjetskog doba nije nova.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova na toj je ideji počelo raditi 2003. godine. Stručnjaci ne žele da se uporaba ruskoga jezika u Zajednici Neovisnih Država politizira. “To je prije svega humanitarna misija. Učenje ruskoga jezika i kulture jedan je od načina da se bude dio svjetske kulture”, kaže Vladimir Zarikin iz CIS instituta. Glasnogovornik Centra za strateška istraživanja Sergej Mihejev skeptičnije je komentirao problem: “Ostajemo na deklarativnom nivou kao i prije pet godina. Situacija se samo pogoršala tijekom godina. Nacionalističke snage u nekim državama žele se distancirati od Rusije i njezine kulture koliko god je to moguće. Kao što je rekao Viktor Juščenko – Rusija završava tamo gdje završava ruski jezik.” Za sada nijedna država bivšeg Sovjetskog Saveza nije se složila s prijedlogom da ruski postane službeni jezik. A nacionalistički pokreti u mnogim od tih država pokušavaju u potpunosti ukinuti ruski jezik i ljudi ga već počinju zaboravljati. “Mnogi mladi ljudi ne govore ruski i ne razumiju ga. Ruski je postao elitni jezik u Gruziji, što je velika šteta”, kaže ruski ambasador u Gruziji Vjačeslav Kovaljenko. Ta država ne vidi nijedan razlog zašto bi njeni građani učili ruski. Znanje ruskoga nije važno pri zapošljavanju, pa ni u kompanijama čiji su vlasnici Rusi. Ako se takvo stanje nastavi, kao službeni jezik priznat će se sveprihvaćeni engleski.