Usprkos nepovoljnijem vanjskom i domaćem makroekonomskom okruženju te pokazateljima ranjivosti u odnosu na lanjske, Hrvatska i ove godine zadržava relativno visok stupanj financijske stabilnosti. U prvom redu to je posljedica poboljšanja otpornosti financijskog sustava. Hrvatski bankovini sustav dobro je kapitaliziran i u cjelini danas može amortizirati razmjerno snažne šokove, a Hrvatska narodna banka ima visoke devizne rezerve. Posrijedi su, dakle, pokazatelji koji predstavljaju neke od izravnih učinaka mjera monetarne politike i prudencijalne politike koja se provodi proteklih godina. To su, najkraće, neki od glavnih naglasaka jučer predstavljenog prvog izvješća Financijska stabilnost, koju će središnja banka ubuduće publicirati dvaput godišnje.

Manja eurizacija
Prema ocjenama HNB-ova tima analitičara na čelu s glavnim savjetnikom guvernera Žarkom Miljenovićem, financijsku bi stabilnost ove godine trebao poduprijeti i dalje solidan, mada nešto sporiji od lanjskog, rast BDP-a. No, projekcija realnog rasta od 4,5 posto ove godine zbog međunarodnog okruženja uključuje veću vjerojatnost da usporavanje bude malo veće negoli manje. Uz usporavanje inozemne potražnje (izvoza), to se prije svega odnosi na promjenu percepcije i sklonosti riziku ulagača, tj. poskupljenje inozemnog zaduživanja. Iako se i ove godine očekuje povećanje pokazatelja stupnja ranjivosti domaćeg gospodarstva (slijedom usporavanja gospodarskog rasta u EU te rasta kamatnih stopa), na usporavanje i ublažavanje produbljavanja vanjskih neravnoteža pozitivno će djelovati umjereniji porast zaduživanja poduzeća i stanovništva, kao i smanjenje eurizacije u odnosu na prošlu godinu. Ipak, unatoč poskupjelom inozemnom zaduživanju, neto inozemni dug ove bi godine mogao porasti jače nego lani, ponajprije zbog očekivanja relativno snažnog zaduživanja nefinancijskih poduzeća. A usprkos usporavanju uvoza zbog sporijeg rasta BDP-a, u HNB-u računaju da će se manjak tekućeg računa u 2008. zadržati na relativno visokih 8,5 posto BDP-a, zbog utjecaja cijena nafte i drugih sirovina te hrane na svjetskom tržištu. Izdavanjem nove publikacije HNB želi ukazati na ranjivosti sustava i moguće, pa i one malo vjerojatne rizike, informirati sudionike financijskih tržišta o njima te općenito pridonijeti transparentnosti i boljem razumijevanju problema, kao i mjera i ukupne politike HNB-a, naglasio je Miljenović. Rizici su uvijek prisutni, često nepredvidivi i stoga treba jačati otpornost sustava. To podrazumijeva testiranje njegove sposobnosti da se nosi i s izvanrednim, veoma malo vjerojatnim, ali ne i nemogućim šokovima.

Test na šokove
Tako je u sklopu izvješća o financijskoj stabilnosti napravljen i ‘stres-test’ u kojemu je simuliran utjecaj iznenadnog zastoja u priljevu kapitala iz inozemstva na gospodarstvo i tečaj. Prema hipotetskom scenariju vanjskog šoka, uz realni pad BDP-a za 2,5 posto i deprecijacija nominalnog tečaja za 10 posto, udjel loših plasmana banaka bi porastao a adekvatnost kapitala bi se smanjila za 2,3 posto. Na razini sektora, dakle, adekvatnost kapitala bi i dalje bila iznad zakonom propisanih 10 posto, ali bi istodobno nemalom broju banaka (13) pala ispod te razine. Iako u HNB-u ističu kako je ovogodišnjim dopunama ranijih mjera napravljen iskorak povezivanja prudencijalnih mjera i kapitalnih zahtjeva rizicima koji proizlaze i iz stres testova, u pogledu ukupne finacijske stabilnosti male i otvorene ekonomije kakva je naša središnja banka ipak ima ograničene domete. To pak opet stavlja naglasak na nastavak provedbe fiskalnih prilagodbi koje bi na trajnijoj osnovi otklanjale postojeće ranjivosti gospodarstva i osigurale konvergenciju dohotka po stanovniku prema europskim razinama.