Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo je izvoziti ambalažni otpad. Ravnatelj Fonda Vinko Mladineo potvrđuje Poslovnom dnevniku da je Fond izvezao jednu pošiljku PET ambalaže na talijansko tržište.

Za taj neuobičajen potez kaže da je legalan. “Morali smo izvesti kontingent plastične ambalaže jer su skladišta u Hrvatskoj bila pretrpana zbog velike količine prikupljene ambalaže”, objašnjava Mladineo. On potvrđuje da je donio odluku po kojoj Fond može izvoziti ambalažni otpad od pića i napitaka, no dodaje da izvoz neće postati redovita praksa Fonda. Izvoz je, kaže, omogućen odlukom o cijeni preuzimanja otpadne ambalaže za zbrinjavanje i oporabu koju je početkom siječnja potpisao. Po tim pravilima, kada Fond izvozi ambalažni otpad, čini to po važećim i postignutim cijenama na europskom tržištu. “Cijene su vrlo povoljne na stranim tržištima. Dok PET ambalažu prodajemo domaćim reciklažerima za nešto više od 100 eura po toni, na stranim tržištima za nesortiranu dobivamo oko 180 eura. Za sortiranu PET ambalažu cijena iznosi manje od 200 eura u Hrvatskoj, a u inozemstvu stoji najmanje 300 eura po toni”, kaže Mladineo. Napominje da bi Fond mogao ostvarivati i do četiri puta veći profit od prodaje staklene, plastične, aluminijske i željezne ambalaže na stranim tržištima u odnosu na cijene koje vladaju na domaćem tržištu. Cijene plastičnog ambalažnog otpada na svjetskim burzama prate cijenu nafte, a u Hrvatskoj cijenu na niskim razinama održava Fond administrativnim reguliranjem cjenika. Prošle godine se nesortirana ambalaža prodavala po upola nižoj cijeni, a za ovu godinu predviđena je korekcija u slučaju da cijena tog otpada poskupi 10 posto. Barel nafte od početka godine skuplji je 30-ak posto, a nema naznaka da će Fond dizati svoje cijene. Zahvaljujući intervenciji u pravni sustav, sada Fond može viškove izvoziti kad treba namaknuti financijska sredstva, a za to je dobio odobrenje Upravnog odbora. Predsjednika UO Fonda Davora Mrduljaša imenovala je Vlada što može značiti da je dala “zeleno svjetlo” za državni biznis na izvozu ambalažnog otpada. Premda nas Mladineo uvjerava da ne planira izvoziti veće količine PET ambalaže, sudeći prema golemim razlikama u cijenama tog otpada na domaćem i stranom tržištu, te postojećih viškova u Hrvatskoj, čini se da bi državni Fond mogao postati izvoznički kralj otpada. Ovdje se navodno prikupljaju velike količine ambalažnog otpada iz cijele regije, posebice BiH, a Fond može viškove izvesti uz objašnjenje da ih reciklažeri ne mogu, zbog manjka kapaciteta, uporabiti. “Fond neće zarađivati na izvozu plastičnog ambalažnog otpada iz razloga što će tri tvrtke, koje imaju koncesiju za oporabu, početi otpad prerađivati u cijelosti za potrebe hrvatskog tržišta, tj. prestat će sa izvozom poluproizvoda”, kaže Mladineo. “BBS je povećao kapacitete u proizvodnji PET boce, a Drava International i Brković d.o.o proizvodit će epruvete za boce i PET folije”, najavljuje Mladineo. Najveći domaći reciklažer PET otpada je tvrtka BBS u vlasništvu Barbare Bešenić, a ona tvrdi da bi izvozna ofenziva Fonda ugrozila poslovanje sadašnja dva reciklažera.

Ako Fond počne izvoziti ambalažni otpad, ostat ćemo bez posla. BBS je u 2008. povećao kapacitete sa 7 na 15 tisuća tona pet ambalaže. Razvili smo proizvodnju iz boce u bocu, ali nam 60 posto čine poluproizvodi koje izvozimo. U izvozu se može postići cijena granulata do 850 eura ovisno o transparentnosti plastike. No ove godine planiramo prestati izvoziti te ćemo proizvoditi samo za hrvatsko tržište. Manje se ambalaže skuplja nego lani jer je pala potrošnja, a kada se u posao uključi Drava International, morat ćemo čak PET ambalažu i uvoziti“, objašnjava Bešenić. Iz osječke tvrtke Drava International, koja je u suvlasništvu poduzetnika Zorana Gopca, inače izvršnog dopredsjednika Hrvatskog rukometnog saveza, i Zvonka Bedea potvrđuju da će uskoro proraditi tvornica za preradu otpadnog PET-a pod nazivom Eko Slavonija. Upravo završavaju montažu tehnoloških linija te traže nešto manje od 100 radnika, posebice kemijske inženjere i laborante. Direktor tvrtke Brković d.o.o., reciklažera iz Svete Nedelje, Domagoj Brković napominje da dosad nisu proizvodili proizvode poput PET folija i traka te predoblike, no pripremaju finalizaciju. ”S postojećim kapacitetima reciklažeri mogu zbrinuti sve količine PET ambalaže koja se prikupi. Nema razloga da Fond izvozi“, kaže Brković. Iskorak državnog Fonda iz projektnih aktivnosti – vezanih za očuvanje, održivo korištenje, zaštitu i unapređenje okoliša – u poslovne aktivnosti na kojima zarađuje izaziva kontradiktorne reakcije gospodarstva i političara. Ravnatelj HUP-a Đuro Popijač kaže da se licitira enormnim brojkama prikupljenog PET-a za koji više nitko ne zna otkud sve dolazi pa smatra da je u takvim prilikama logično što se Fond okrenuo izvozu. ”Stanje prikupljene ambalaže odudara od procjena Fonda, te od tvrdnji mjerodavnih da imamo kapacitete za preradu. Vukovar je postao najuspješniji grad u Hrvatskoj po količini prikupljene PET ambalaže što nitko ne provjerava“, kaže Popijač. Potpredsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Mirela Holy kaže da je izvozna aktivnost ambalažnog otpada Fonda nezakonita djelatnost jer se Fond ne smije ponašati kao profitna tvrtka. ”U raspravi o gubicima Fonda pitala sam Mladinea kako Fond misli pokriti gubitak koji je nastao u sustavu ambalažnog otapada, a koji prema njihovim izvješćima premašuje 300 milijuna kuna. Pitala sam ga zašto Fond ne prodaje ambalažu na stranim tržištima nego omogućuje, primjerice, tvrtki BBS da od Fonda kupuje po jeftinim cijenama ambalažu koju je država skupila, a gospodarstvo platilo. Cijena je za reciklažere dvije godine iznosila oko 50 eura po toni, a samljevene boce izvozili su za 400 eura. Mladineo je nedavno kazao da Fond ne izvozi jer nije profitna institucija. No ako Fond počinje trgovati na stranim tržištima s ambalažnim otpadom to nije fer prema proizvođačima pića, koji stavljaju proizvode na tržište, jer tako financiraju sustav, a na kraju njihovu ambalažu država izvozi i ostvaruje zaradu”, kaže Holy.