Od početka lipnja dinar u odnosu na euro bilježi rast tako da je njegova vrijednost porasla za 1,4 posto iako je u istom razdoblju opala njegova kupovna moć. Ta se nepodudarnost objašnjava sve izvjesnijim ishodom u osnivanju nove vlade, sastavljanje koje će biti povjereno opciji koja se zalaže za europsku Srbiju. O Socijalističkoj partiji ovisi tko će dobiti mandat za sastav nove vlade, da li koalicija okupljena oko Demokratske stranke ili pak oko konzervativnog narodnjačkog saveza, što ga predvode sadašnji premijer Vojislav Koštunica i radikali. Otkada je čelnik jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma, koji ima tri zastupnika u koaliciji sa socijalistima i umirovljenicima, odbio dalje pregovarati s radikalima, porasli su izgledi da Srbija dobije proeuropsku vladu.

Optimizam bankara
Taj se optimizam prenio i u bankarske krugove tako da je na međubankarskom deviznom tržištu dinar ojačao u odnosu na euro, bez intervencija NBS-a. Posljednje povećanje od 0,25 posto zabilježeno je početkom tjedna. Prošlog petka, prema službenom tečaju Narodne banke Srbije (NBS), srednja vrijednost eura iznosila je 81,67 dinara, a u ponedjeljak 81,45 dinara. Najveću vrijednost u odnosu na euro dinar je imao 1. siječnja kada je odnos bio 1 euro prema 79,23 dinara, a najmanju 12. svibnja kada je za jedan euro trebalo platiti 83,86 dinara. Radovan Jelašić, guverner središnje banke, u povodu kretanja tečaja upozorio je kako vrijednost dinara ovisi o ekonomskoj politici, što je bude vodila nova vlada. Novom ministarskom kabinetu, bez obzira tko ga predvodio, neće biti lako da postojeću nabujalu javnu potrošnju ozbiljnije skreše, što Jelašić priželjkuje, jer će vlada na samom početku rada biti izložena pritiscima za povećanje mirovina, što je jedan od uvjeta da pet poslanika iz umirovljeničke stranke dadu potporu vladi.

Rast troškova života
Umirovljenici, kojih u Srbiji ima oko 1,3 milijuna, najveći su tranzicijski gubitnici jer je prethodna vlada odlučila reducirati javnu potrošnju smanjivanjem mirovina koje su sada pale ispod 60 posto prosječne plaće koja pak iznosi 385 eura. Ako se od jeseni počne primjenjivati zakonska odredba prema kojoj će kod povećanja mirovina rast troškova života sudjelovati sa 85 posto, a povećanje plaća sa 15 posto, neizbježan je pad mirovina. Na drugoj strani umirovljenici se zalažu za vraćanje starog modela prema kojemu su troškovi života i plaće kod određivanja mirovina sudjelovali sa 50 posto. Na taj način mirovine bi dostigle 70 posto prosjeka plaća. Prema njihovu gledanju to bi bio potez u pravcu jačanja socijalne politike, dok guverner smatra da je stabilnost cijena glavni uvjet za bolji život umirovljenika. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, izračunao je kako bi za ispunjenje zahtjeva umirovljenika u državni proračun, odakle se sa 25 posto financira isplata mirovina, trebalo namaknuti milijardu eura. Guverner Jelašić upozorava da bi povećanje mirovina dovelo do novog inflatornog vala, što bi središnju banku prinudilo da još više zaoštri monetarnu politiku i restriktivnost podigne na višu razinu.

Jelašić: Dinar ovisi o proračunu

Guverner upozorava kako će vrijednost dinara ovisiti o državnom proračunu, odnosno o zauzimanju restriktivnog stava u trošenju njegovih sredstava. Jelašić računa na potporu buduće financijske vlasti u nastojanju da se rast inflacije dovede u sklad s projiciranim povećanjem od osam posto iako je ona već probila taj okvir, dok bi tzv. bazna inflacija, odnosno cijene što se slobodno određuju, bila povećana za šest posto. Postojeće političke prilike ne idu u prilog približavanju monetarne i financijske vlasti u pogledu vođenja makroekonomske politike tako da se na temelju jačanja vrijednosti dinara ne može pouzdano reći hoće li biti održana makroekonomska stabilnost.