Za oko pola milijuna kućanstava, odnosno nešto manje od polovice potrošača, električna energija neće poskupjeti jer će država sa 166 milijuna kuna iz proračuna pokriti razliku Hrvatskoj elektroprivredi, zaključeno je na sjednici Povjerenstva za praćenje rasta cijena održanoj u utorak. HEP će, naime, ići s poskupljenjem od prosječnih 20 posto, no država će korisnicima subvencijom ublažiti taj cjenovni porast.

Šukerovi tarifni modeli
Prema modelu koji je predstavio ministar financija Ivan Šuker, za 47,3 posto potrošača koji ne troše manje od 2000 kWh cijena će ostati ista. Za skupinu potrošača između 2 i 2,5 tisuće kWh potrošnje cijena će rasti 5 posto, dok će preostalih 15 posto biti subvencionirano iz proračuna. Potrošačima iz kategorije 2,5 do 3 tisuće kWh država će pokrivati polovicu, odnosno za njih će struja poskupiti 10 posto, a 20-postotni rast očekuje one s potrošnjom većom od 3000 kWh, a to je nešto više od 37 posto korisnika. Time će se, pojasnio je Šuker, postići da se olakša socijalno najugroženijim građanima, a razvrstavanje u tri razreda potaknut će i štednju struje, kazao je Šuker, iznoseći podatak da je u prva četiri mjeseca potrošnja električne energije povećana za 5,4 posto na godišnjoj razini. Premijer Ivo Sanader dodao je kako spomenuti model nije idealan jer manja potrošnja nije nužno povezana sa standardom, no dok se ne počne primjenjivati jedinstveni identifikacijski broj, to je najbolje rješenje. Tek je istaknuto kako su vikendice isključene iz primjene ovog modela pomoći korisnicima. Osim subvencijama, HEP-u, čiji je zahtjev za korekcijom cijena ocijenjen opravdanim, pomoći će se i drugim mjerama da prebrodi gubitke i ostvari planirane investicije. Država će, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec, pretvoriti u temeljni kapital obveze po klirinškom dugu u iznosu od 105 milijuna USD, a prenijet će i neke zemljišne čestice i dionice. Polančec nije mogao precizirati o kojim dionicama i zemljištima te o kojoj vrijednosti je riječ jer se model tek razmatra. Što se tiče poskupljenja naftnih derivata, povjerenstvo je razmatralo samo problematiku plavog dizela jer je to ocijenjeno kao najakutniji problem u ovom trenutku. U idućim tjednima trebao bi startati novi model korištenja plavog dizela. Uočeno je, naime, da je potrošnja toga goriva u posljednje vrijeme izuzetno rasla te da nije realno da je sva potrošnja ostvarena u poljoprivredi i ribarstvu, kojima je namijenjen plavi dizel. Stoga će se uvesti takozvane pametne kartice i na taj način kontrolirati broj korisnika i razina, a u Vladi su optimistični da će se brzim rezultatima u uvođenju reda otvoriti i prostor za udovoljavanje zahtjevima ribara i poljoprivrednika za smanjivanje, odnosno subvencioniranjem cijene plavog dizela. Specifičnost sjednice bila je nazočnost guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. On je Povjerenstvo upoznao sa svojim viđenjem makroekonomske situacije i izložio smjernice monetarne politike. Budući da je, kako je novinarima prepričao Sanader, nakon hitnog telefonskog poziva morao otići sa sjednice, o njegovim porukama javnost je izvijestio premijer.

Kontrola troškova
Guvernerov stav i dalje je da bi deprecijacija kune bila štetna i da bi dovela do kreditnog sloma, a među ostalim Rohatinski je socijalne partnere, Vladu, poslodavce i sindikate izvijestio kako je HNB spreman u slučaju ekstremnog šoka spustiti obveznu rezervu, ali se nada da do toga neće doći. Guverner je otvorio i novo pitanje o kojem će se među socijalnim partnerima tek razgovarati – kontrola troškova u javnom sektoru, uključujući i politiku plaća.