Hrvatska se zadnjih godina iz emigracijske zemlje transformirala u imigracijsku zemlju, odnosno, prema tvrdnji Sunčanice Skupnjak-Kapić iz Međunarodne organizacije za migracije, broj useljenika u Hrvatsku već premašuje broj iseljenika. Uz to, alarmantni su podaci o prirodnom kretanju stanovništva i starenju populacije, čijim nastavkom stručnjaci procjenjuju da će do 2050. godine broj stanovnika svesti na razinu iz 1900. godine, a budući da stručnjaci tek očekuju pravi val useljavanja u Hrvatsku, i to nakon 2011. godine i ulaska u EU, Hrvatska gospodarska komora, najavljeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak, organizira međunarodnu konferenciju “Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva”, koja će se održati u četvrtak i petak u zagrebačkom Hypo Centru.

Socijalni konflikti
“Komora neće određivati i provoditi demografsku politiku, ali želi dati inicijativu, jer je pravo vrijeme da se otvori rasprava o tom pitanju, kako bi se minimalizirali socijalni konflikti koji su prisutni u svim europskim zemljama”, pojasnio je dugo najavljivanu inicijativu predsjednik HGK Nadan Vidošević. Procjena stručnjaka o padu stanovništva na razinu s početka prošlog stoljeća to je više zabrinjavajući ima li se u vidu da je tadašnja populacija bila mlada i u radno aktivnoj dobi, dok je sada dominantan trend starenja stanovnika. S nekadašnjih 2,4 radnika po jednom umirovljeniku, već sada u Hrvatskoj na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, upozorava Vidošević, ne može izražati nijedan sustav. Rješenje je po njemu u uvozu radne snage, a da bi se odnos radnika i umirovljenika vratio na nekadašnju razinu, potrebno je uvesti najmanje milijun radnika!Vidošević pri tom posebno ukazuje na potrebu pridobivanja obrazovanih stručnjaka. Podaci Komore inače pokazuju da je najveća potražnja za inženjerima strojarstva i elektrotehnike, te informatičarima, ali i NKV i KV radnicima. U Hrvatskoj, prema podacima MUP-a, živi i radi 32.160 stranaca, od čega je tek tri tisuće ima višu stručnu spremu, a tek 42 su magistri i 12 doktori znanosti. Ostali radnici su s nižim kvalifikacijama, a zaposleni su dominantno u građevini, turizmu i brodogradnji. Najviše doseljenika inače dolazi iz država bivše Jugoslavije. Prednjače, naime, BiH i Srbija, potom doseljenici iz Njemačke i Slovenije, te Makedonije i Italije, a Kinezi su na sedmom mjestu, ispred Austrije i Rusije.

Najviše Kineza
U Hrvatskoj je, ističe Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, svega 713 Kineza s reguliranim boravkom, od čega 591 Kinez ima dozvolu za privremeni rad. Tijek migracije ljudi, prema podacima Sunčanice Skupnjak-Kapić, u pravilu ne slijedi migraciju kapitala. U svijetu je 200 milijuna stanovnika u stalnoj migraciji, a gotovo 75 posto prima tek 28 država svijeta. Najviše iseljenika putuje iz Kine, Indije i Filipina, i to prema odredištima poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Njemačke.

Svaki treći useljenik završi u Europi

Europa je kao kontinent najčešća destinacija useljenicima. Svaki treći završi u Europi, a svaki četvrti u SAD-u. Kako je riječ o ljudima s nacionalnim značajkama, kulturom i identitetom koji se donosi u novo okružje, upozoravaju stručnjaci, nema države koja prima useljenike, a da nije suočena s problemima poput ksenofobije. Saša Božić, profesor sociologije iz Zadra, zaključuje kako Hrvatska može izgraditi vlastiti model integriranja imigranata, te da je opravo vrijeme za otvaranje teme i osmišljavanja useljeničke politike.