Svemirska letjelica Phoenix uspješno je sletjela na Mars prošle nedjelje nakon što su dvije američke misije na Mars propale 1999. godine. Prva NASA-ina misija završila je neslavno kada je Polar prerano isključio pogon i srušio se na površinu. Druga misija imala je još nesretniji završetak. Pri ulasku u Marsovu orbitu NASA je izgubila kontakt s letjelicom i njena sudbina do dana današnjeg ostala je nepoznata. Kako bi prevenirala treći po redu neuspjeh, svemirska agencija skupila je dijelove šatla planiranog za misiju 2000. godinu i reciklirala neke od dijelova.

Pola misija završilo neuspješno
Treću sreću ipak im je donio šatl Phoenix značajno nazvan po mitskoj ptici koja se rađa iz pepela. SAD, Rusija i Engleska imale su ukupno 11 pokušaja slijetanja na Crveni planet, od toga šest neuspješnih. Pred NASA-om je bio težak zadatak i Phoenixov tim bio je pod velikim pritiskom. Ovoga puta imali su veliku sreću jer poučeni iskustvom, vrlo su se lako mogli dovesti u situaciju da se i ovoga puta posipaju pepelom. Slavni “touchdown” dogodio se u nedjelju u 20 sati po istočnom vremenu kada se Phoenix uspješno spustio uz pomoć padobrana koji je zamijenjen air bagom koji se pokazao nepouzdanim pri slijetanju još daleke 1976. godine za vrijeme dvije NASA-ine misije Viking. Zbog svoje težine air bagovi ograničavaju količinu opreme koja se može poslati na put sa šatlom. Malo po malo, NASA je uspjela uočiti sve probleme i nakon dugo vremena došla je u prigodu da ponosno obavijesti svijet: “Phoenix has landed”. Težak nešto više od 408 kilograma, tronožni Phoenix NASA-u je stajao 457 milijuna dolara, a put do Marsa u dužini 423 milijuna milja Phoenix je prevalio u deset mjeseci. NASA-in plan bio je spustiti Phoenix na Marsovu sjevernu polaranu regiju jer je tamo uočena prisutnost leda. NASA-in orbiter Odyssey otkrio je 2002. godine velike količine zaleđene vode ispod površine “vječitog leda” upravo na sjevernoj polutki Marsa. Znanstvenici su u uvjerenju kako je to područje, koje je osobito glatko, jednom moglo biti dno nekog velikog oceana. Prisutnost leda, po mišljenju znanstvenika, može implicirati na pojavu neke od formi života s obzirom na to da je voda nužna za opstanak. Temeljem proučavanja geoloških značajki i površine Marsa, znanstvenici su došli do uvjerenja da je površinska voda na Marsu ondje prisutna već više od bilijun godina. Međutim, uvjeti na Crvenom planetu i dalje ne ostavljaju mogućnost pojave tekuće vode s obzirom na to da je gustoća Marsove atmosfere samo 1 posto slična onoj zemaljskoj. Phoenix je za svoj put na Mars oboružan sofisticiranim kamerama, mini laboratorijem i mini DVD-im nazvanim “Vizija Marsa”. A kako ne bi sve ostalo samo na opremi, Phoenix je opremljen i malom knjižnicom s pričama iz znanstvene fantastike i umjetnosti, kao i imenima više od 250 tisuća ljudi.

Skupljanje novca
Iako američki Kongres još raspravlja o proračunu za prošlu godinu i nakon što je udarila u samo dno 2005., za ovu godinu NASA je zatražila povećanje proračuna od 1,1 milijardi, odnosno povećanje od 6,5 posto. Tim zahtjevom NASA je za 2008. osigurala 17,3 milijardi dolara, što iznosi 0,6 posto od 2,9 trilijuna dolara koliko iznos proračun Sjedinjenih Američkih Država za 2008. Ujedno je američki Kongres pred NASA-u postavio zahtjev o odgovornom trošenju novaca poreznih obveznika. NASA-in administrator Michael D. Griffin izjavio je kako je pred NASA-u ujedno postavljen i velik izazov za sigurnost leta svemirskih šatlova do svemirskih postaja. S obzirom na prošlogodišnje rezanje troškova i dovođenje NASA-inog budžeta na razinu iz 2006. godine, neki smatraju kako bi rasprava o NASA-inom budžetu mogla izuzetno naštetiti njenom uspješnom svemirskom programu. Program za razvoj novog vozila za prijevoz posade povećat će troškove u usporedbi sa 2007. godinom za 10 posto. Financiranje nedostataka iz 2007. godine odgađaju neke NASA-ine programe predviđene za 2014. godinu, te se tako njihov rok pomiče najranije na 2015. godinu.

Mizerni izdaci za znanost koja svima koristi

Izgradnja internacionalne svemirske stanice, koja je sada u punom zamahu, u sljedećoj godini će zahtijevati 2,2 milijarde dolara, što će iznositi nešto više od 503 milijuna s obzirom na ovogodišnji proračun. Ako usporedbe radi uzmemo podatak da je američke poreznike Bushov rat u Iraku stajao (ne računajući vrijednost ljudskih života) otprilike 474 milijardi dolara, cijena od 17,3 milijardi dolara za istraživanja važna za cijeli ljudski rod izgleda vrlo prihvatljivo.