Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Od ponedjeljka kreće isplata 4800 štediša Gradske banke Osijek

Autor: Ana Blašković
29. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Pošto će štediše biti isplaćeni u punom iznosu, neki od njih će dobiti i do desetak milijuna kuna

Nakon devet godina čekanja, u ponedjeljak u poslovnicama Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte konačno će započeti puna isplata štediša Gradske banke Osijek u stečaju. Za štediše najpovoljniji rezultat je dogovor stečajnog upravitelja Gradske banke Osijek Većeslava Račkog, Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) i Hrvatske poštanske banke koji su osmislili model isplate, a dogovor je dobio i blagoslov samog državnog vrha. Kako će štediše biti isplaćeni u punom iznosu, tako će nekima od najvećih biti isplaćeno i do 10-ak milijuna kuna. Ukupno je riječ o oko 4800 štediša, od kojih dio, koji su u sporu, neće biti isplaćen, no u 185 milijuna kuna rezervacija koliko je osigurao HPB predviđeni su i njihovi depoziti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Devet godina čekanja
Podsjetimo, stečaj Gradske banka Osijek pokrenut je 1999. nakon otvorenog pisma bivše Uprave da banka nije u stanju izvršavati svoje obveze prema klijentima. Tada je središnja banka na čelu s guvernerom Markom Škrebom, zajedno s valom stečajeva drugih banaka, pokrenula stečajni postupak Gradske banke Osijek. Kontroverzni stečajni upravitelj Većeslav Rački, mnogo puta prozivan da “vrti” novac umjesto da ga isplati štedišama, stečaj je vodio nevjerojatnih devet godina. Prije nekoliko mjeseci postignut je dogovor prema kojem će Gradsku banku Osijek preuzeti HPB koji je preuzevši dio aktive pokrenuo agroprogram u Osijeku. Direktor DAB-a Vinko Radić podsjetio je da je DAB u stečaju prijavio 962 milijuna kuna potraživanja. Od tog iznosa stečajni upravitelj osporio je 223 milijuna, dok su bivši štediše osporili 452 milijuna kuna. Da bi zaštitio svoje interese, DAB je pokrenuo sudske procese što je zakompliciralo postupak, a pravosuđe je postupke počelo intenzivnije rješavati tek u 2007. godini. Dosad je država naplatila nešto više od 225 milijuna kuna zamjenom svojih potraživanja s potraživanjima raznih tvrtki, mahom iz agrarnog sektora poput IPK Osijeka i Kutjeva. Da bi štediše isplatili, kazao je Radić, sredstva GBO-a preseljena su na jedan račun, i to u HPB, a posljedično je iz tih sredstava sa 200 milijuna kuna dokapitaliziran HPB. Treći uvjet isplate štediša u punom iznosu bio je da odustanu od osporavanja tražbina DAB-a te da ostatak stečajne mase pripadne DAB-u. Zadnji, ali ne manje važan element okončanja stečaja jest da se iz naplaćenog iznosa dovrši dokapitalizacija HPB-a. Radić je podsjetio kako je prošle godine u dva navrata održana Skupština vjerovnika: DAB se pismeno obvezao isplatiti štediše ako odustanu od sporova uz uvjet da stečajni upravitelj prestane osporavati potraživanja prema DAB-u.

Nakon devet godina čekanja, u ponedjeljak u poslovnicama Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte konačno će započeti puna isplata štediša Gradske banke Osijek u stečaju. Za štediše najpovoljniji rezultat je dogovor stečajnog upravitelja Gradske banke Osijek Većeslava Račkog, Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) i Hrvatske poštanske banke koji su osmislili model isplate, a dogovor je dobio i blagoslov samog državnog vrha. Kako će štediše biti isplaćeni u punom iznosu, tako će nekima od najvećih biti isplaćeno i do 10-ak milijuna kuna. Ukupno je riječ o oko 4800 štediša, od kojih dio, koji su u sporu, neće biti isplaćen, no u 185 milijuna kuna rezervacija koliko je osigurao HPB predviđeni su i njihovi depoziti.

Devet godina čekanja
Podsjetimo, stečaj Gradske banka Osijek pokrenut je 1999. nakon otvorenog pisma bivše Uprave da banka nije u stanju izvršavati svoje obveze prema klijentima. Tada je središnja banka na čelu s guvernerom Markom Škrebom, zajedno s valom stečajeva drugih banaka, pokrenula stečajni postupak Gradske banke Osijek. Kontroverzni stečajni upravitelj Većeslav Rački, mnogo puta prozivan da “vrti” novac umjesto da ga isplati štedišama, stečaj je vodio nevjerojatnih devet godina. Prije nekoliko mjeseci postignut je dogovor prema kojem će Gradsku banku Osijek preuzeti HPB koji je preuzevši dio aktive pokrenuo agroprogram u Osijeku. Direktor DAB-a Vinko Radić podsjetio je da je DAB u stečaju prijavio 962 milijuna kuna potraživanja. Od tog iznosa stečajni upravitelj osporio je 223 milijuna, dok su bivši štediše osporili 452 milijuna kuna. Da bi zaštitio svoje interese, DAB je pokrenuo sudske procese što je zakompliciralo postupak, a pravosuđe je postupke počelo intenzivnije rješavati tek u 2007. godini. Dosad je država naplatila nešto više od 225 milijuna kuna zamjenom svojih potraživanja s potraživanjima raznih tvrtki, mahom iz agrarnog sektora poput IPK Osijeka i Kutjeva. Da bi štediše isplatili, kazao je Radić, sredstva GBO-a preseljena su na jedan račun, i to u HPB, a posljedično je iz tih sredstava sa 200 milijuna kuna dokapitaliziran HPB. Treći uvjet isplate štediša u punom iznosu bio je da odustanu od osporavanja tražbina DAB-a te da ostatak stečajne mase pripadne DAB-u. Zadnji, ali ne manje važan element okončanja stečaja jest da se iz naplaćenog iznosa dovrši dokapitalizacija HPB-a. Radić je podsjetio kako je prošle godine u dva navrata održana Skupština vjerovnika: DAB se pismeno obvezao isplatiti štediše ako odustanu od sporova uz uvjet da stečajni upravitelj prestane osporavati potraživanja prema DAB-u.

Naplata potraživanja
Unatoč dogovoru okončanje se otegnulo još nekoliko mjeseci jer je dio odvjetničkih timova štediša nastavio parničenje koje je još traje. Primjetno zadovoljan izlazom iz stečaja Radić je naglasio njegove prednosti poput okončanja skupih i dugotrajnih sudskih procesa, ojačavanje financijske pozicije državne banke što je u skladu s propisima HNB-a te isplata štediša koja jača povjerenje u državne institucije. Kontroverzni stečajni upravitelj Većeslav Rački ponovio je svoju tezu kako je otvaranje stečaja Gradske banke bilo “vrlo upitno” te podsjetio da je otvaranje stečaja nad još četiri slavonske banke (Cibalae banka, banka Vinkovci, Županjska banka, Vukovarska banka) uzrok današnjem stanju slavonskog gospodarstva. Otvoreno je ponovio da je danas vidljivo kako je Gradska banka Osijek neopravdano gurnuta u stečaj umjesto da je poput nekih drugih trebala biti sanirana. “Osnova za pokretanje stečaja bila je prezentacija gubitka od 835 milijuna kuna koliko je iznosila procjena nenaplative aktive”, kazao je Rački. Suprotno predviđanjima Rački je u proteklih devet godina na čelu banke uspio naplatiti gotovo polovicu tih potraživanja te da banka stečaj završava sa 12 milijuna kuna dobiti. “Treba nam drukčiji princip nadzora i kontrole banaka, a ne diktatura HNB-a nad bankarskim sustavom, da netko proizvoljno kaže koje će banke u stečaj, a koje u sanaciju”, kaže Rački. Otišavši korak dalje, ponovno je otvorio pitanje odgovornosti “onih koji su banku gurnuli u stečaj”, kazavši kako su njegove prijave protiv Marka Škreba odbačene, no Vrhovni je sud ipak naložio istragu uloge privremenog upravitelja Borisa Bušca. Inače, bivši vlasnik GBO-a Antun Novalić osuđen je na 2,5 godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti čime si je nelegalno priskrbio 51 milijun kuna.

Mesićev savjetnik napao HNB

Blagoslov predsjednika Mesića prenio je i njegov savjetnik za gospodarstvo Branko Radošević te istaknuo ključni aspekt da je nenaplativa aktiva odjednom postala naplativa. “Nakon devet godina pokazalo se da su potraživanja itekako naplativa” te pohvalio Račkog zbog načina na koji je vodio stečaj i tako na najbolji mogući način zaštitio interese države i štediša. Radošević je pohvalio dokapitalizaciju HPB-a kojom je pokrenut agroprogram u Osijeku. Podsjetio je i na slučaj Slavonske banke čija je loša aktiva bila klasificirana kao prvoklasna što je posljedično dovelo do gubitka arbitražnog procesa 40 milijuna eura odštete koju mora platiti Hrvatska. Neizravno je guvernera Škreba prozvao i za odgovornost u slučaju Riječke banke gdje je HNB bio upozoren na akumulirane gubitke od 100 milijuna dolara. “Pouka je sljedeća: ne smije se dopustiti slaba kontrola financijskih institucija i moralni hazard bankara.”

Autor: Ana Blašković
29. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close