Hrvatska ima jedan od najboljih i najmodernijih Zakona o zaštiti potrošača u Europi, ali su njegovi standardi provedbe upitni. Prava potrošača prečesto se krše, dok informacije o tim pravima teško pronalaze put do građana, rečeno je to jučer na okruglom stolu “Sustav zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj u kontekstu pristupanja Europskoj uniji”.

Interes Europske unije jest da svi njezini građani, jednako kao i stanovnici Hrvatske, imaju povjerenje u proizvode i usluge na tržištu, rekao je Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije. “Bolje informiranje u pogledu etiketa, inspekcije za uređeno tržište te pravne mogućnosti za rješavanje sporova ako je to moguće izvan suda, samo su neki od elemenata na kojima treba poraditi”, primijetio je Degert. Ružica Gelo, članica pregovaračke skupine zadužena za poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, istaknula je kako je europska stečevina implementirana u domaće zakonodavstvo, ali da se još mora uskladiti rad državne administracije, pojačati uloga nevladinih udruga u informiranju građana o njihovim pravima te educirati proizvođače i trgovce. Najveći iskorak zakona koji je prihvaćen prošle godine, izjavila je Vesna Tomljenović, voditeljica Radne skupine za poglavlje 28, veći je opseg ovlasti Državnog inspektorata, povećane su i kazne za kršenje prava potrošača te je uveden sustav izvansudskog rješavanja sporova koji, smatra, treba decentralizirati. “Imamo i sustav kolektivne udružne tužbe koji se rijetko koristi, a trebalo bi uvesti i grupnu tužbu, kada pojedinac može tužiti nekoga uime većeg broja ljudi”, kazala je Tomljenović. Ilija Rkman, predsjednik Udruge “Potrošač”, upozorio je kako je članak 155. spornog Zakona odgodio primjenu određenih dijelova Zakona do ulaska Hrvatske u članstvo u EU. Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za EU, rekao je kako je Hrvatska otvorila poglavlje o zaštiti potrošača u listopadu prošle godine te ga uspješno privodi kraju.