Rast gospodarske aktivnosti, inflacija te bolje zahvaćanje sive ekonomije u prvih su pet mjeseci ove godine rezultirali 10-11 posto višim proračunskim prihodima u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od poreza na dobit uprihodilo se oko 14 posto više nego lani, dok su prihodi od poreza na dohodak veći za oko 20 posto. Spomenutih nekoliko okvirnih brojki zasad su jedini dostupan orijentir stanja punjenja proračuna koji će za oko mjesec dana doživjeti rebalans.

Izdašniji porezni prihodi
S obzirom na lanjski petomjesečni skor, proizlazi da se ove godine u proračun slilo oko 47,6 milijardi kuna prihoda ili oko četiri milijarde više nego lani. Na isti način proizlazi da je porez na dobit u pet ovogodišnjih mjeseci donio oko 5,3 milijarde kuna ili oko 650 milijuna više nego lani, dok se od poreza na dohodak uknjižilo nešto više od 700 milijuna kuna ili stotinjak milijuna kuna više nego lani. Vezano uz proračun, pak, iz Ministarstva financija već je nagoviješteno da će veći prihodi proračuna Vlada iskoristiti za potrebe sanacije dubioza u zdravstvu te za strukturne potpore gospodarstvu i zaštitu standarda socijalno ugroženih građana potaknutih rastom cijena, ponajprije energenata i hrane. Zdravstvo bi trebalo dobiti dodatnih 1,2 milijarde kuna za podmirenje starih obveza. Istodobno, najavljene potpore zbog rasta cijena energenata i hrane procjenjuju se na oko 1,3-1,4 milijarde kuna. Pritom proračun samo na ime povećanja neoporezivog dijela dohotka za 200 kuna (sa 1600 na 1800 kuna) ‘žrtvuje’ oko 750 milijuna kuna prihoda. Kako je već ranije najavljeno, Vlada rebalansom planira osigurati i oko 600 milijuna kuna za intervencije u slučaju da zbog rasta cijena energenata dođe do daljnjeg povećanja cijena osnovnih živežnih namirnica ili nužnih usluga. No, u Ministarstvu financija ističu kako neće dozvoliti da se ponovi prošlogodišnja situacija, kad je država na ime šteta od suše isplatila 440 milijuna kuna, a proizvođači su unatoč tome dizali cijene. Ovaj put, kažu, neće proći formula i potpora i poskupljenja, nego će se potpore uvjetovati nedizanjem cijena. Tako, primjerice, u MF-u kažu kako bi se Hrvatskoj elektroprivredi mogao nadoknaditi dio troškova nastalih zbog porasta ulaznih troškova proizvodnje, s ciljem da se umanji očekivano povećanje cijene struje. Po tom obrascu vjerojatno bi se pomagalo i ostalim proizvođačima nužnih prozvoda i usluga.

Eurostat smanjuje deficit
Mimo navedenoga, zasad nema konkretnijih informacija o tome kako još Vlada kani zaštiti socijalno najugroženije građane. Kako god bilo, ako skorašnji rebalans proračuna u konačnici i ne donese daljnju fiskalnu konsolidaciju u odnosu na lani ostvarenih 2,3 posto BDP-a deficita opće države, ove će godine zahvaljujući promjeni metodologije ‘službeni’ deficit biti znatno manji. Prema novoj metodologiji iskazivanja (ESA 95) iz izračuna se isključuje deficit Hrvatskih autocesta, što je već najavljeno i što implicira smanjenje deficita za 0,7 posto BDP-a. Na novu metodologiju prelazi se u okviru usklađivanja sa sustavom koji primjenjuje europski statistički ured Eurostat. Dosadašnja tzv. modificirana obračunska metoda bila je dogovorena stand-by aranžmanom s MMF-om, ali zbog njezina šireg obuhvata hrvataski deficit nije bio usporediv s drugim zemljama EU pa je i u Pretpristupnom ekonomskom programu već lani korišteno iskazivanje po ESA 95 metodolgiji. U Ministarstvu financija stoga ponavljaju da cilj te promjene nije friziranje podataka već jednostavno usklađivanje s EU i prihvaćanje metode koja se primjenjuje u svim zemljama članicama i kandidatkinjama za članstvo u EU.Inače, napokon je kompletirana i slika izvršenja proralčuna za 2007. U proračun je lani prikupljeno ukupno 108,3 milijarde kuna prihoda ili 13,7 posto više nego 2006., dok su rashodi istodobno povećani za 13,2 posto, na gotovo 112 milijardi kuna, uz smanjenje deficita na 3,2 milijarde kuna.