Kompanije u Brazilu, inače jednom od najpropulzivnijih dioničkih tržišta na svijetu, drže rekord po broju otkazanih inicijalnih javnih ponuda (IPO), i to odmah iza SAD-a. Neslavni rekord brazilsko je tržište ponijelo nakon što je propalo 66 posto novih prošlogodišnjih izdanja. Prema podacima Bloomberga, među onima koje su svoj izlazak na burzu u 2008. odgodile ili u potpunosti otkazale nalaze se dionice Norse Energyja do Brasil, Banco Fibre, PST Eletronica, kao i 17 drugih kompanija. U ovoj su godini tri brazilske kompanije izlaskom na tržište kapitala prikupile 780 milijuna reala, odnosno 473 milijuna dolara. Usporedbe radi, 2007. je čak 59 kompanija provelo inicijalne javne ponude i time prikupilo 53,2 milijarde reala.

Pravilo tržišta
Otkazavši javnu ponudu, iz naftne kompanije Norse rečeno je da prije ponovnog razmatranja IPO-a žele pričekati veću potražnju investitora. “Nismo u tolikoj žurbi da ne bismo mogli kupiti još malo vremena dok se situacija na tržištu ne popravi”, poručeno je u Norseu čiji su čelnici planirali prodaju 23 milijuna dionica za 18 reala po dionici. Nakon što je većina prošlogodišnjih izdanja pala ispod cijene u IPO-ima, nevoljkost investitora za tim vidom prikupljanja kapitala nije promijenjena ni kad je tamošnji indeks Bovespa porastao 15 posto. Dionicama kompanija koje su izašle na burzu u 2007. trgovalo se pri omjeru cijene i zarade (P/E omjer) 40,6 u usporedbi sa 22,4 u Kini te 16,9 koliko je taj indeks iznosio u Indiji, inače zemljama s dvostruko bržim gospodarskim rastom od Brazila. “Bilo je prilično jasno da je tržište pregrijano, a ove će godine vjerojatno biti daleko selektivnije u tome koje će vrijednosnice rasti”, smatra Roberto Egydio Setubal, čelni čovjek jedne od najvećih brazilskih privatnih banaka Banco Itau Holding Financiera. Vrijednost indeksa Bovespa (sastavljenog od 66 dionica) od kraja 2002. porasla je šest puta kao posljedica povećane potražnje za brazilskim šećerom, čelikom i naftom, ali i niskih kamatnih stopa. Svojim skokom prošloga petka indeks Bovespa nadmašio je rast 20 najvećih dioničkih tržišta u svijetu pogođenim globalnim pritiskom na cijene dionica zbog američke hipotekarne krize te se zaustavila na 72.294,8. Pravilo tržišta obično je jednostavno: kad dionice “luduju”, tempo i broj IPO-a eksponencijalno rastu i obrnuto. Više od 40 inicijalnih javnih ponuda otkazano je u SAD-u, dok je istovremeno indeks petsto najvećih poduzeća Standard & Poor’s potonuo 3,7 posto u ovoj godini. Loš sentiment tržišta uzrokovao je još najmanje 58 odgođenih (ili otkazanih) IPO-a diljem svijeta. Analitičari su suglasni da je velik dio inicijalnih javnih ponuda precijenjen kad je tržište bikovsko. Da to nije slučaj tipičan samo za Brazil, nego da vrijedi i za ostala tržišta, drži Mark Mobius, predsjednik Uprave singapurskog Templeton Asset Managementa koji upravlja portfeljem od 47 milijardi dolara u tržištima u nastajanju. Sektori koji su prošle godine činili najveći dio IPO-a: bankovni sektor, nekretnine i kompanije koje proizvode potrošačka dobra, danas slabo sudjeluju u rastu indeksa Bovespe. Razlog tome leži u činjenici da je središnja banka, pritisnuta inflacijom, u travnju prvi put podigla razinu kamatnih stopa u zemlji.

Kamatne stope
Primjerice, dionicama proizvođača šećera Acucar Guarani trguje se po 26 posto nižoj cijeni od one iz javne ponude. Mogućnost viših kamatnih stopa i slabije osobne potrošnje signal je tržištu da su projekcije neto dobiti brazilskih kompanija pretjerane, smatraju analitičari. Tržište očekuje da bi središnja banka mogla povećati kamatnu stopu na prekonoćne kredite sa 11,75 posto na 13,75 posto kako bi ohladila inflatorne pritiske jer indeks potrošačkih cijena raste po najbržoj stopi od 2006. godine. Deutsche banka snizila je svoju ocjenu za ulaganje na brazilsko tržište dionica na “neutralno” uz obrazloženje da bi više kamatne stope i slabija kineska potražnja mogle usporiti ekonomski rast.

Banke ne žele prodati imovinu u Brazilu

Gospodarski rast u Brazilu tolik je da međunarodne bankarske institucije ne žele prodavati svoje portfelje čak i kad su pod pritiskom unovčavanja. “Mislim da nijedna banka ne želi prodavati imovinu u Brazilu. Tu je jednostavno tolik potencijal i svi žele biti prisutni”, smatra Roberto Egydio Setubal iz Banco Itau. Brazilska ekonomija je najveća u Južnoj Americi. Prošlogodišnji ekonomski rast iznosio je 5,4 posto, najviše u posljednje tri godine. Zbog niske inflacije središnja je banka spustila kamatne stope i time potaknula rekordno zaduživanje pojedinaca i kompanija. Međunarodne financijske institucije pod velikim su pritiskom da očiste svoje bilance nakon objava da otpisi i gubici povezani s hipotekarnom krizom dosežu 382 milijarde dolara. Najveća američka banka Citibank namjerava smanjiti svoju bilancu za 400 milijardi dolara, pa i prodajom u Južnoj Americi.