Svake se godine, pa tako i ove, pokaže kako je najslabija točka hrvatskog turizma nedostatak kvalitetne radne snage. I ovog će se ljeta u Hrvatskoj zaposliti 20.000 sezonskih radnika, mahom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Dio ćemo uvesti, posebice animatore i turističke vodiče, ali manje nego prošle godine, a dio će, sasvim je izvjesno, doći iz drugih država i raditi na crno.

Prošli se mjesec diljem Hrvatske na sezonskim poslovima zaposlilo 4574 radnika, najviše u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Broj zaposlenih sezonaca kulminirat će u lipnju, kada se očekuje najniža stopa nezaposlenih u posljednjih nekoliko godina, ako vjerovati dosadašnjim trendovima. Prošle je godine na sezonskim poslovima HZZ zaposlio 25.517 osoba s evidencije, od čega je u sektoru turizma i ugostiteljstva radilo 80 posto tih radnika. Da je uvoz radnika tijekom sezone “uobičajena” pojava dokazuje i Državni inspektorat koji je prošle godine od lipnja do rujna na hrvatskoj obali zatekao tek 134 “ilegalno zaposlenih radnika”. O stvarnom broju stranih neprijavljenih radnika nitko ne želi ni nagađati.

Restriktivne kvote
Kako kaže Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, nedostatak radne snage u turizmu prošle je godine bio najgori dosad. “Zbog restriktivne kvote za uvoz strane radne snage, prošle godine smo imali 257 stranih radnika i to animatora i turističkih vodiča, ove je godine kvota pala na 240 radnika. Već sljedeće godine zatražit ćemo proširenje kvote i za pomoćnu radnu snagu u turizmu, posebno za sobarice i čistačice. Bit ćemo prisiljeni uvoziti ih, najvjerojatnije iz Bosne i Hercegovine”, istaknuo je Palma za Poslovni dnevnik.Zbog nedostatka radne snage, posebice one kvalitetne, dodaje Palma, cijena rada u turizmu povećava se iz godine u godinu po stopi od tri do pet posto, pa će tako i ove sezone radnici imati veća primanja nego proteklih godina. “Velike tvrtke nedostatak radne snage pokušavaju riješiti tako što tijekom sezone isplaćuju uobičajene plaće svojim radnicima, a nakon službenog završetka ljeta, umjesto da ih vraćaju u evidenciju HZZ-a, isplaćuju im minimalac te plaćaju obvezne doprinose kako bi si nagodinu osigurali kvalitetnog radnika. Druge pak tvrtke primjerice stipendiraju učenike ugostiteljskih škola, posebice kuhare i konobare kojih kronično nedostaje, te im nakon školovanja jamče siguran i dobro plaćeni posao”, kaže Palma.

Slavonski sezonci
Koliko će točno hrvatski turizam ove godine potraživati radnika i kojih profila, dodaje, znat će se tek za mjesec dana, no kako kaže svi kvalitetni radnici već su odavno na moru. Kako kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma, problem sezonske radne snage teško će se riješiti preko noći. “Sezonci mahom dolaze iz Slavonije, ali kad se već ne mogu pronaći obučeni kadrovi za rad u ugostiteljstvu i turizmu, zapošljavaju se radnici drugih struka. Oni nemaju potrebno obrazovanje i ne mogu biti kvalitetan izbor. Tako se ne može graditi turistički brand, jer gosti to osjećaju. Drugi problem je zapošljavanje na određeno vrijeme, koje spriječava ono malo kvalitetnih da posao traže u turizmu. Srećom, osnovana je pri resornom ministarstvu radna skupina za dubinsku analizu problema u turizmu i iskreno se nadam da će on dati potrebne odgovore”, kaže Andrić.

Kvalitetnim kuharima 10.000 kuna mjesečno

Kako je i najavljivao ministar turizma Damir Bajs, pitanje sezonske radne snage u budućnosti će se regulirati programom za sufinanciranje stipendiranja učenika za rad u turizmu, na kojem se, kako doznajemo, već radi. Osim toga, dio tog pitanja će se morati riješiti i kvalitetnom imigracijskom politikom, što je također jedan od dokumenata na kojem se, kažu u resornom ministarstvu, već svrsrdno radi. Na sezonskim su poslovim najbolje plaćeni kvalitetni kuhari, i to oko 10.000 kuna mjesečno. Konobari zarađuju neznatno manje. S druge strane, radnici na pomoćnim zanimanjima ne računaju ni izbliza na tako visoka primanja.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija