Unazad nekoliko mjeseci vlada nezabilježen interes liječnika specijalista za prelaskom iz javne u privatne zdravstvene ustanove, a Ministarstvo zdravstva tjedno zaprima oko pet novih zahtjeva za otvaranje novih privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno trgovačkih društava koja se bave zdravstvenom djelatnošću. U javnom sektoru ta je pojava izazvala gotovo paniku jer bi u pitanje mogla doći kvaliteta razine zdravstvene zaštite i opstanak nekih javnih klinika, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje već je donio prve mjere kako bi spriječio daljnji egzodus liječnika iz državnih bolnica.

Javne ustanove
Sada privatne zdravstvene ustanove čine pet posto svih ustanova. Prema posljednjim službenim podacima, od ukupno jedanaestak tisuća doktora medicine njih oko osam tisuća radilo je u javnim zdravstvenim ustanovama, u privatnim zdravstvenim ustanovama 413, u ordinacijama privatne prakse gotovo tri tisuće doktora, a u prostoru u privatnom vlasništvu radilo je oko 10 posto stalno zaposlenih liječnika. Iako su poželjne, prevelika ekspanzija privatnih klinika i bolnica ne bi bila dobra, upozorava Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore koja je nedavno zatražila donošenje nacionalne strategije za borbu protiv smanjenja broja liječnika. “Otvaranje novih privatnih ustanova i dobro je i loše za hrvatski sustav zdravstva. Dobro je što se javni sustav rasterećuje, smanjuju se liste čekanja, liječnici imaju više izbora radnog mjesta. Istodobno, međutim, s jačanjem privatnog sektora povećava se realna opasnost za slabljenje javnog zdravstva koje ostaje bez kadra, bilo zbog migracija u naseljenija mjesta bilo iz javnog u privatni sektor”, upozorava Minigo, no dodaje da se migracije liječnika ne mogu zaustaviti nasilnim putem već treba pronaći model kako ih zadržati u javnom sektoru.Problem kadrova u zdravstvu iz godine u godinu sve je veći jer je interes za medicinu sve manji, a postojeći kadar stari ili migrira. Nedostatak je posebno naglašen u bolnicama gdje je u pojedinim granama medicine između 70 i 80 posto liječnika specijalista starije od 50 godina. U hrvatskim bolnicama radi oko 7.000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine – internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista. Umjesto potrebnih 2.831 liječnika u bolnicama radi samo 1906 liječnika iz te četiri specijalnosti. Podaci HLK-a pokazuju da nedostaje 328 internista, 319 kirurga, 209 ginekologa te 69 pedijatara, a prema podacima Hrvatskog društva za anesteziologiju, u bolnicama nedostaje i oko 350 anesteziologa. Istodobno, na specijalizaciji je trenutno 1700 mladih liječnika, što ne samo da nije dovoljno da se zadovolje potrebe već će i njima trebati još godine da steknu potrebno znanje i iskustvo u radu. Istodobno, 1990. godine za jedno upisno mjesto na studiju medicine natjecalo se sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene kandidata. Hrvatska je s 276 liječnika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije (EU), a nakon ulaska Hrvatske u EU mogu se očekivati još veće migracije mladih hrvatskih liječnika u bogatije zemlje.

Materijalni položaj
Poboljšanje materijalnog položaja liječnika, uvjeta rada, usvajanje normi i standarda za pružanje zdravstvene zaštite te uvođenje stiulativnih mjera za napredovanje u struci neke su od mjera koje HLK predlaže u sklopu nacionalne strategije. Prvu mjeru, koja doduše nema veze s navedenim željama liječnika, izglasana je prošlog tjedna na sjednici upravnog vijeća HZZO-a. U zaključku Upravnog vijeća, naime, propisuje se da liječnici koji odlaze iz javne ustanove otkaz moraju riješiti sporazumno. U suprotnom navedeni Zavod više neće ugovarati suradnju s tim liječnicima, odnosno privatne zdravstvene ustanove koje ih zaposle neće moći s HZZO-om ugovarati njihove usluge. Kako se radi o jedinom državnom osiguravatelju, u Zavodu, kako neslužbeno doznajemo, računaju da bi mjera trebala biti prilično učinkovita, a s novim rješenjem slažu se i u HLK.